16 Faʻamanuiaga Faʻafuaseʻi Soifua Maloloina O Green Gram (Mung Beans)

O Igoa Sili Mo Tamaiti

Mo Vave Vave Lesitala Nei Hypertrophic Cardiomyopathy: Faailoga, Mafuaʻaga, Togafitiga Ma Puipuiga Vaʻai faʻataʻitaʻiga Mo Vave Vave VALE FAʻAALIGA Mo Faʻasilasilaga i Aso Taʻitasi

Naʻo totonu

  • 1 itula ua mavae Chaitra Navratri 2021: Aso, Muhurta, Rituals ma le Taua o Lenei FaʻafiafiagaChaitra Navratri 2021: Aso, Muhurta, Rituals ma le Taua o Lenei Faʻafiafiaga
  • adg_65_100x83
  • 2 itula ua tuanaʻi Hina Khan Glams Up With Copper Green Green Shadow And Glossy Nude Lemu Faʻaalia Vaʻa I ni nai Laa faigofie! Hina Khan Glams Up With Copper Green Green Shadow And Glossy Nude Lemu Faʻaalia Vaʻa I ni nai Laa faigofie!
  • 4 itula ua tuanaʻi Ugadi Ma Baisakhi 2021: Faʻapipiʻi Lau Foliga Faʻafiafiaga Faʻatasi ma Celebs-Musuia Suʻega Faʻaleaganuʻu Ugadi Ma Baisakhi 2021: Faʻapipiʻi Lau Foliga Faʻafiafiaga Faʻatasi ma Celebs-Musuia Suʻega Faʻaleaganuʻu
  • 7 itula ua mavae Aso Taʻitasi Horoscope: 13 Aperila 2021 Aso Taʻitasi Horoscope: 13 Aperila 2021
Tatau Matamata

Aua le misia

Fale bredcrumb Soifua Maloloina bredcrumb Meaai paleni Meaʻai oi-Amritha K E Amritha K. ia Mati 15, 2019

Green gram, e taʻua foi o pi pi, e le o se mea ese i malo i Saute o Asia, aemaise Initia. Le itiiti ifo ma le tasi i lou olaga, oe ono 'ai ipu na i ai mung dal i totonu. E ui o le legume e fai lava si fou i atunuʻu mamao, sa avea ma se vaega o masani Ayurvedic taumafataga i Initia mo le faitau afe o tausaga [1] . Faʻatatauina o se tasi o sili ona pele meaai i Initia, lanumeamata kalama na faʻaaogaina talu mai 1,500 B.C.



Green gram o se tasi o sili sili punaoa o laʻau-faʻavae polotini ma maua ai meaola o loʻo i ai gaoioiga e aofia ai antioxidant, antimicrobial, anti-inflammatory, lipid metabolism nofoaga, antihypertensive, antihypertensive, antidiabetic, ma antitumour aafiaga. O se maualuga mafuaʻaga o polotini, alava, antioxidants ma phytonutrients [lua] .



Green Gram

I le taimi nei, o le green gram lauiloa ua alualu i luma ma le legume o loʻo faʻaaogaina i mea uma mai kalone supa, faleaiga ipu i protein polotini. O le fualaʻau o loʻo maua i pi atoa e leʻi faʻafofoaina, mago fomu fomu, vaevaevae-fomu, tupu aʻe fatu ma faʻapena pi. O le mago lanumeamata kalama mafai ona faʻaumatia mata, faʻafefeteina, kuka, milled ma i le tulaga o le falaoamata.

O le maualuga gafatia gafatia o le kalama faia aoga i le tau faasaga i le tele o tumau, tausaga-fesoʻotaʻi maʻi faʻapea foi ma fatu fatu, kanesa, suka ma obesity. Eseese suʻesuʻega na faia i le suʻesuʻeina o penefiti soifua maloloina na ofoina mai e legume ma fai mai e fesoasoani i le puipuia o le amataina o masani masani faamai faapea foi i le tuuitiitia o le mumu, faatasi ai ma isi aoga eseese [3] . Faitau pea ia iloa atili e uiga i penefiti, meaʻai, meaʻai ma isi mea e uiga i le matagofie kalama lanumeamata.



Taua o Meaʻai a le Green Gram

100 kalama o le legume maua 105 kalori o le malosi. E i ai le latou 0,38 kalama gaʻo, 0.164 milligrams thiamine, 0.061 milligrams riboflavin, 0.577 milligrams niacin, 0.41 milligrams pantothenic acid, 0,067 milligrams vitamini B6, 0.15 milligrams vitamini E, 0.298 milligrams manganese ma 0.84 milligrams zinc.

O isi mea aoga o loʻo i totonu o le lanumeamata kalama e faʻapea [4] :

  • 62.62 kalama suka
  • 6.6 kalama o suka
  • 16.3 kalama o alava o meaʻai
  • 1.15 kalama gaʻo
  • 23.86 kalama porotini
  • 2,251 milligrams o niacin (B3)
  • 1.91 milligrams pantothenic acid (B5)
  • 625 micrograms folate (B9)
  • 4.8 milligrams vitamini C
  • 9 micrograms vitamini K
  • 132 milligrams kalisiu
  • 6.74 milligrams uʻamea
  • 189 milligrams magnesium
  • 1.035 milligrams manganese
  • 367 milligrams phosphorus
  • 1246 milligrams potassium
  • 2.68 milligrams metala paʻepaʻe



Green Gram

Soifua Maloloina penefiti o Green Gram

Mai le fesoasoani i le faʻaititia o le mamafa i le tauivi lapoʻa, taumafaina lanumeamata kalama mafai ona sili ona aoga mo lou soifua maloloina. Tagaʻi ane i le anoanoaʻi o penefiti o loʻo maua e le legume maoaʻe maloloina.

1. Faʻaitiitia le toto

Mauʻoa i meaai paleni, lanumeamata kalama ua faʻamaonia e i ai le agavaʻa e faʻatapulaʻa ai le amataga o faʻamaʻi fatu ma le toto maualuga. O faʻamatalaga mai le legume na faʻaalia e tuʻu ai i lalo le maualuga o le toto toto faʻafetaiaʻi, e pei o le antihypertensive meatotino o le kalama lanumeamata fesoasoani i le faʻaititia o le vaiti o ala toto e mafua ai le toto oso i luga. O le maualuga maualuga o polotini fragments lauiloa o peptides, lea e mafai ona mafua mai i lenei penefiti [5] .

2. Faʻamalosia le puipuiga

Green gram o se lelei lelei mafuaʻaga o meaola, o loʻo i ai anti-inflammatory ma antimicrobial meatotino. Latou te fesoasoani i le faʻaleleia atili o lou puipuiga ma teteʻe ese i siama faʻamaʻi, malulu, siama, faʻasoesa, mageso ma isi mea. O le legume faʻaleleia atili ai lou puipuia puipuia, puipuia lou tino mai mea leaga. [6] .

3. Puipuia faʻamaʻi fatu

O suʻesuʻega na faia ile aʻafiaga o le kalama lanumeamata i le faʻaleleia atili o le soifua maloloina o se tasi, na taʻua ai, o le taumafaina o legume i taimi uma ma faʻatonutonu, e mafai ona faʻaititia ai le leaga o le toto. E fesoasoani i le faʻatonutonuina o le maualuga o le kolesterol e ala i le aveʻesea o le saoloto radicals, faʻaititia pupuga ma lipea faʻaletonu mafuaʻaga i le toto ala. Ole meatotino ole antioxidant ole legume e fesoasoani ile puipuia ole amataina o papala ma le fatu faʻafuaseʻi e mafua mai ile oxidized LDL cholesterols. Green gram fesoasoani foi fesoasoani i le faʻaleleia o le toto taamilosaga e ala i le kilia ese alatoto [7] .

4. Puipuia kanesa

Ole maualuga ole oligosaccharides male polyphenols (amino acid) o loʻo iai ile green gram fesoasoani ile faʻatapulaʻaina ole amataga ole kanesa. E faʻapena foi, o le meatotino e faʻamalosi tino o le mung beans e aoga tele i le puipuia o lou tino mai le faʻaletonu o le DNA ma le suiga o sela. O loʻo faʻapea foi ona iai ni meatotino antitumour. O le flavonoids vitexin ma isovitexin maua ai se saolotoga-radical faʻaleagaina gafatia, lea e fesoasoani i le tuʻuina i lalo o le faʻamalosi oxidative lea e ono mafua ai le atinaʻe o kanesa [8] .

5. Fesoasoani i le paʻu o le mamafa

O le maualuga o le polotini ma le alava i totonu o pi piʻi e faʻateleina ai le faʻamalieina, ma faʻamalieina ai oe. Lenei o le a mafua ai se tasi e taofi le manaʻomia e faʻapipiʻi luga o le maloloina meaai ma meaai mama i taimi uma, faʻalauteleina le mamafa paʻu. E faʻateleina ai le maona o le homone e taʻua o le cholecystokinin ma e mafai ona fesoasoani i le tauivi o le lapoʻa [9] .

Green Gram

6. Faʻaitiitia le faʻailoga a le PMS

O le B vitamini i kalama lanumeamata pei o le vaitamini B6 ma le folate e taua tele i le faʻatonutonuina o fesuiaiga o le homone, ma o loʻo faʻatonutonuina ai faʻailoga ogaoga e faatatau i le PMS. O le B vitamini, folate ma le magnesium e mafai ona fesoasoani e tuʻuina i lalo le tiga ma le ogaoga e fesoʻotaʻi ma le PMS, e pei o le puleaina o cramp, ulu, suia o lagona, lelava ma maso tiga. [10] .

7. Puipuia le maʻisuka ituaiga 2

Green gram o loʻo faʻamaonia e maua ai antidiabetic aafiaga, e aoga i le puipuia o le amataina o le maʻisuka (ituaiga 2). O se suʻesuʻega na faia ile aʻafiaga na faʻaalia ai e mafai e legume ona fesoasoani ile tuʻuina ifo ole maualuga ole kulukose ile toto, plasma C-peptide, aofaʻi atoa o kolesterol, glucagon, ma triglyceride. E faʻapea foi ona fesoasoani i le faʻaleleia atili o le faapalepale kulukose faʻapea foi ma le tali mai o le inisalini [sefulu ma le tasi] .

8. Faʻaleleia le faʻalumaina

Faigofie e palu, o legume e sili ona aoga i le fesoasoani i le digestion process. E aoga foi le kalama lanumeamata i le faʻamamaina o lou tino ona o le tele o mea e iai i le fiber. E fesoasoani i le puipuia o faʻailoga a le IBS pei o le faʻapalapala foi [12] .

9. Faatonutonu metabolism

E pei ona taʻua muamua, o kalama lanu meamata e mauoa i filo. Latou te fesoasoani i le faʻatonutonuina o metabolic gaoioiga i lou tino e ala i le faʻateleina o le aotelega metabolic fua faatatau. O le alava e fesoasoani i le faʻaititia o le faʻananau ma acidity faʻapena foi [13] .

10. Faʻaleleia le malosi o ponaivi

E mafai ona fesoasoani le kalama lanumeamata i le faʻaleleia atili o lou kalama, o le isi itu e faʻamalosia ai lou malosi ivi. Faʻaaogaina o se natura kalisiuma faʻaopopoga, o legume mafai ona puipuia oe mai malepe [14] .

11. Tausia le soifua maloloina o pulu

Mauʻoa i le sodium, kalama lanumeamata mafai ona fesoasoani i le faʻaleleia o le soifua maloloina o ou tolo e faʻapea foi ou nifo (mauoa kalisiu mea). O le taumafaina i taimi uma o kalama lanumeamata e mafai ona puipuia ai faʻafitauli o le gum pei o le gum, toto, mumu, manogi leaga ma vaivaiga [sefulu ma le lima] .

12. Faʻaleleia le mafaufau

O le oa tele o le uʻamea i le lanumeamata kalama fesoasoani i le faʻagasologa o le aveina o le okesene i le toto faʻapea foi ma le sapalai o le toto i totoga uma ma aano. E aoga mo tagata taʻitoʻatasi ma faʻafitauli faʻafitauli ma vaivai le manatuaina, aʻo le uʻamea mea e galue i le faʻamautinoaina o le aofaʻi talafeagai o le okesene sapalai i lou faiʻai. E fesoasoani lea ile faʻateleina o le taulaʻi a o le manatuaina foi [16] .

13. Faatumauina le maloloina o mata

Avega ma vaitamini C, faʻaaogaina le lanumeamata kalama mafai ona fesoasoani ia te oe i le faʻaleleia o ou mata maloloina. Galue o se natura antioxidant, e fesoasoani i le faʻatumauina o le fetuutuunai o lou retina ma puipuia ou mata mai fafo afaina [17] .

14. Puipuia le ate

O se oa aoga o polotini, green gram e aoga mo le soifua maloloina o lou ate. E puipuia lou ate mai soʻo se mea faʻaleagaina ma mautinoa le lelei faʻagaioiga o le bilirubin ma le biliverdin i le ate. Lenei fesoasoani lou ate mai le aafia i jaundice [18] .

15. Faʻaleleia le lelei o le paʻu

Green karama ua lauiloa e maua ai susulu i le paʻu. O le 'apamemea mea i totonu o le legume galue ofoofogia e ala i le faʻaleleia atili o lou paʻu lelei ma tuʻuina i ai le susulu. E mafai foi ona faʻaaogaina o se exfoliating face pack ma olo. E faʻapea foi ona fesoasoani ile faʻatapulaʻaina o le amataga o maanuminumi, vaʻaiga tausaga ma laina ole tausaga tuʻuina atu i lou paʻu le pupula talavou ma maloloina [19] .

16. Faʻaleleia le soifua maloloina o lauulu

E pei ona taʻua muamua, o le kopa o loʻo i totonu o kalama lanumeamata e fesoasoani e faʻaleleia ai lou soifua maloloina o le ulu ma maua ai le pupula i lou lauulu. E mafai ona faʻaogaina ile foliga o fulufulu ulu e susulu, umi, malosi ma mafiafia ai lauulu [lua sefulu] .

Green Gram

Soifua maloloina Green Green Recipe

1. Lafoaʻi green waffles

Vaega [luasefulu tasi]

  • 1 ipu kalama lanumeamata ma le paʻu
  • & frac12 kulimi tipiina fualaʻau lanumeamata
  • 2 kulimi launiu fenugreek
  • 2 tsp Falaoamata Bengal kalama
  • a pine o asafoetida
  • & frac14 tsp fualaʻoa masima
  • & frac12 tsp suauʻu mo suauʻu
  • masima e tofo i ai

Faʻasinoga

  • Fufulu ma faʻasusu le kalama lanumeamata i le lava vai i totonu o se pesini loloto mo le 3 itula.
  • Alu lelei.
  • Tuufaatasi le kalama lanumeamata kalama ma lanumeamata chillies ma & frac12 ipu vai i totonu o se palu.
  • Faafefiloi seʻia oʻo ina avea ma paluga palu.
  • Faʻafefe le paluga i totonu o se pesini loloto, faʻaopopo mea uma na totoe ma palu faʻafefiloi.
  • Suauʻu le uʻamea faʻafuaseʻi na muamua faʻamafanafanaina i sina suauʻu.
  • Liligi i totonu le ladleful o batama ma kuka mo le 2 i le 3 minute.
  • Faʻatali seʻi faʻafuaseʻi ona liu lanu enaena i le lanu.

2. Salati kalama lanumeamata

Vaega

  • 1 ipu vela kalama lanumeamata vela
  • 1 tamai aniani, tata
  • 1 tamato tamato, tata
  • afa o le 1 kukama laititi, tata
  • afa o le 1 karoti laitiiti, valavala
  • 2 kulimi kuluina na tipiina
  • 2 kulimi mint lau
  • masima ma le pepa e tofo i ai
  • & frac12 tipolo

Faʻasinoga

  • Faʻaopopo uma mea aoga ma palu faʻafefiloi.
  • Oomi le sua o le tipolo i luga, ma palu.

Faʻaeteetega

Green karama e le mafua ai pe faʻaosofia ai le leaga aʻafiaga. Peitai, o nisi vaega i le legume mafai ono afaina i nisi tagata [22] , [2. 3] .

  • Ona o le i ai o oxalates, tagata ma faʻamaʻi ma le au oona afu tatau tatau ona aloese mai le faʻaaogaina o pi lanumeamata.
  • E mafai ona faʻalavelaveina i le mitiia o le calcium i le tino.
  • O le soʻona taumafa o kalama lanumeamata mata e mafai ai ona oso le manava, puaʻi ma manava tata.
  • Faʻaaogaina na o le kalama lanumeamata na o ia mo se taimi umi o le taimi e mafai ona mafua ai le atinaʻeina o le malulu tiga i vae, lalo i tua, faʻamaʻi digestive ma gastritis masani.
  • Tagata taʻitoʻatasi e le lava lo latou malosi o le a maua le gaʻo fulafula, perleche, ma isi
  • O fafine maʻitaga, matutua ma tamaiti e maualalo le puipuiga e le tatau ona faʻaumatia le kalama lanumeamata mata.
Vaʻai Tusitusiga Faʻasino
  1. [1]Chavan, U. D., Chavan, J. K., & Kadam, S. S. (1988). Aʻafiaga o le faʻafefeteina i luga o soluble proteins ma in vitro protein digestibility o sorghum, green gram ma sorghum-green gram palu fefiloi. Tusi o le Saienisi Meaʻai, 53 (5), 1574-1575.
  2. [lua]Shanker, A. K., Djanaguiraman, M., Sudhagar, R., Chandrashekar, C. N., & Pathmanabhan, G. (2004). Ole eseesega ole tali atu ole antioxidant ole ascorbate glutathione pathway enzymes ma metabolites ile chromium speciation stress ile green gram (Vigna radiata (L.) R. Wilczek. Cv CO 4) aʻa. Laʻau Saienisi, 166 (4), 1035-1043.
  3. [3]Aykroyd, W. R., Doughty, J., & Walker, A. F. (1982). Legume i meaʻai a le tagata (Vol. 20). Meaʻai & Faatoʻaga Org.
  4. [4]Chavan, U. D., Chavan, J. K., & Kadam, S. S. (1988). Aʻafiaga o le faʻafefeteina i luga o soluble proteins ma in vitro protein digestibility o sorghum, green gram ma sorghum-green gram palu fefiloi. Tusi o le Saienisi Meaʻai, 53 (5), 1574-1575.
  5. [5]Morisky, D. E., Levine, D. M., Green, L. W., Shapiro, S., Russell, R. P., & Smith, C. R. (1983). Lima-tausaga toto taofiofia toto ma soifua maloloina pe a maeʻa aʻoaʻoga maloloina mo tagata mamaʻi gasegase. American Journal of Public Health, 73 (2), 153-162.
  6. [6]Misra, A., Kumar, R., Mishra, V., Chaudhari, B. P., Raisuddin, S., Das, M., & Dwivedi, P. D. (2011). Tagata gafatia gafatia o lanumeamata kalama (Vigna radiata L. Millsp) faʻailoa mai o tagata o cupin superfamily ma fatu albumin. Togafitiga & Togafitiga Faʻataʻi, 41 (8), 1157-1168.
  7. [7]Hithamani, G., & Srinivasan, K. (2014). Bioaccessibility o polyphenols mai saito (Triticum estivum), sorghum (Sorghum bicolor), green gram (Vigna radiata), ma le chickpea (Cicer arietinum) e pei ona aʻafia i le gaosiga o taumafa i totonu o aiga. Tusi o talaʻaga o mea tau faʻatoʻaga ma meaʻai, 62 (46), 11170-11179.
  8. [8]Ramesh, C. K., Rehman, A., Prabhakar, B. T., Vijay Avin, B. R., & Aditya Rao, S. J. (2011). Antioxidant gafatia i totogo vs. fatu o Vigna radiata ma Macrotyloma uniflorum. J Appl Pharm Sci, 1 (7), 99-110.
  9. [9]Adsule, R. N., Kadam, S. S., Salunkhe, D. K., & Luh, B. S. (1986). Kemisi ma tekonolosi o lanumeamata kalama (Vigna radiata [L.] Wilczek). Iloiloga Taua i Meaʻai Saienisi & Meaʻai Paleni, 25 (1), 73-105.
  10. [10]Bell, R. W., McLay, L., Plaskett, D., Dell, B., & Loneragan, J. F. (1990). Totonu boron manaʻoga o lanumeamata kalama (Vigna radiata). I Laau Toto Meaʻai — Physiology and Applications (pp. 275-280). Springer, Dordrecht.
  11. [sefulu ma le tasi]Vikram, A., & Hamzehzarghani, H. (2008). Aʻafiaga o siama phubate solubilizing luga nodulation ma tuputupu ae tapulaa o greengram (Vigna radiata L. Wilczek). Res J Microbiol, 3 (2), 62-72.
  12. [12]Nair, R. M., Yang, R. Y., Easdown, W. J., Thavarajah, D., Thavarajah, P., Hughes, J. D. A., & Keatinge, J. D. H. (2013). Biofortification o mungbean (Vigna radiata) o se meaai atoa e faʻalauteleina ai le soifua maloloina o tagata. Tusi o le Saienisi o Meaʻai ma Faʻatoʻaga, 93 (8), 1805-1813.
  13. [13]Beg, M. A., & Singh, J. K. (2009). Aʻafiaga o biofertilizers ma tulaga lafulemu tulaga i luga o le tuputupu aʻe, fua ma fualaʻau faʻamamaina o greengram (Vigna radiata) i lalo o Kashmir tuutuuga. Tusi o Initia a le Initia a le Initia a le Initia, 79 (5), 388-390.
  14. [14]Shah, S. A., Zeb, A., Masood, T., Noreen, N., Abbas, S. J., Samiullah, M., ... & Muhammad, A. (2011). Aʻafiaga o le totogo taimi i luga o meaola niniʻi ma lelei o meaʻai a Mung Mung. Tusi o talaʻaga a Aferika o faʻatoʻaga suʻesuʻega, 6 (22), 5091-5098.
  15. [sefulu ma le lima]Mazur, W. M., Duke, J. A., Wähälä, K., Rasku, S., & Adlercreutz, H. (1998). Isoflavonoids ma lignans i legume: meaʻai ma soifua maloloina itu o tagata. Le Tusi o Nutritional Biochemistry, 9 (4), 193-200.
  16. [16]Sindhu, S. S., Gupta, S. K., & Dadarwal, K. R. (1999). Aafiaga antagonistic o Pseudomonas spp. luga o pathogenic fungus ma faʻaleleia le tuputupu aʻe o le green gram (Vigna radiata). Biology ma le fanautama o eleele, 29 (1), 62-68.
  17. [17]Gupta, C., & Sehgal, S. (1991). Atinaʻe, taliaina ma le taua o meaʻai a le weaning mixtures. Laʻau Mea Taumafa mo Mea Taumafa a Tagata, 41 (2), 107-116.
  18. [18]Gupta, C., & Sehgal, S. (1991). Atinaʻe, taliaina ma le taua o meaʻai a le weaning mixtures. Laʻau Mea Taumafa mo Mea Taumafa a Tagata, 41 (2), 107-116.
  19. [19]Kakati, P., Deka, S. C., Kotoki, D., & Saikia, S. (2010). Aʻafiaga o metotia faʻaleaganuʻu o le faʻagaioiga o mea e maua i le paleni o mea aoga ma isi mea e faʻatupu ai le toto i le green gram [Vigna radiata (L.) Wilezek] ma le black gram [Vigna mungo (L.) Hepper] o Assam, India. International Food Research Journal, 17 (2), 377-384.
  20. [lua sefulu]Masakorala, K., Yao, J., Chandankere, R., Yuan, H., Liu, H., Yu, C., & Cai, M. (2013). Aʻafiaga o le suauʻu hydrocarbon faʻaleagaina eleele luga o germination, metabolism ma vave tuputupu aʻe o le green gram, Vigna radiata L. Bulletin o le siʻosiʻomaga faʻaleagaina ma vailaʻau oʻona, 91 (2), 224-230.
  21. [luasefulu tasi]Fua a Swathi. (ndd). Green Moon Dal Recipe [Blog post]. Toe aumai mai https://www.indianhealthyrecipes.com/green-gram-curry-mung-bean-curry/
  22. [22]Tabasum, A., Saleem, M., & Aziz, I. (2010). Fetuutuunaʻi Genetic, uiga faʻafesoʻotaʻi ma ala suʻesuʻega o fua ma fua vaega i mungbean (Vigna radiata (L.) Wilczek). Pak. J. Bot, 42 (6), 3915-3924.
  23. [2. 3]Baskaran, L., Ganesh, K. S., Chidambaram, A. L. A., & Sundaramoorthy, P. (2009). Faʻalauteleina o suka suka totoina otaota palapala ma lona aʻafiaga o lanumeamata kalama (Vigna radiata L.). Botany Research International, 2 (2), 131-135.

Lau Hroscope Mo Taeao