Faʻaleaogaina o Lou Fale: Malamalama ma Aveesea Toʻamalosi Siʻosiʻomaga

O Igoa Sili Mo Tamaiti

Mo Vave Vave Lesitala Nei Hypertrophic Cardiomyopathy: Faailoga, Mafuaʻaga, Togafitiga Ma Puipuiga Vaʻai faʻataʻitaʻiga Mo Vave Mataala TATALA FAʻAALIGA Mo Faʻasilasilaga i Aso Taʻitasi

Naʻo totonu

  • 6 itula ua tuanaʻi Chaitra Navratri 2021: Aso, Muhurta, Rituals ma le Taua o Lenei FaʻafiafiagaChaitra Navratri 2021: Aso, Muhurta, Rituals ma le Taua o Lenei Faʻafiafiaga
  • adg_65_100x83
  • 7 itula ua mavae Hina Khan Glams Up With Copper Green Green Shadow And Glossy Nude Lemu Faʻaalia Vaʻa I ni nai Laa faigofie! Hina Khan Glams Up With Copper Green Green Shadow And Glossy Nude Lemu Faʻaalia Vaʻa I ni nai Laa faigofie!
  • 9 itula ua tuanaʻi Ugadi Ma Baisakhi 2021: Faʻapipiʻi Lau Foliga Faʻafiafiaga Faʻatasi ma Celebs-Musuia Suʻega Faʻaleaganuʻu Ugadi Ma Baisakhi 2021: Faʻapipiʻi Lau Foliga Faʻafiafiaga Faʻatasi ma Celebs-Musuia Suʻega Faʻaleaganuʻu
  • 12 itula ua mavae Aso Taʻitasi Horoscope: 13 Aperila 2021 Aso Taʻitasi Horoscope: 13 Aperila 2021
Tatau Matamata

Aua le misia

Fale Soifua Maloloina Manuia Wellness oi-Amritha K E Amritha K. ia Me 20, 2019

Detoxing ua avea ma se maalofia vaega o lo tatou olaga. Le itiiti ifo ma le tasi i masina taʻitasi, matou te faia uma se detox e aveʻesea ai le faʻamaʻi totonu mai o tatou tino. Ae ui i lea, o le toʻatele o tatou e le amanaʻiaina le mea moni o vailaʻau oona e afaina ai lo tatou soifua maloloina e le gata o loʻo i totonu o la tatou tino, ae faʻapea foi ma tatou.





Faʻamamaina

E tusa ai ma le Nofoaga Tutotonu mo le Faʻatonutonuina o Faʻamaʻi ma le Puipuia, o le ea i fale ma isi fale e masani ona sili atu ona leaga nai lo le ea i fafo. [1] . Ioe, o le sili ona faitio oona o loʻo maua i tatou - i totonu tonu o tatou fale. Faʻalauiloaina o vailaʻau fou i le maketi i aso uma faʻavae mafai ona mafua mai i luga ua taʻua.

Taitasi ma mea uma i lou fale, mai i lou faamalu, foloa, meaafale i au teuteuina aofia ai le tele o ituaiga o vailaʻau oona [lua] . O se suʻesuʻega talu ai nei i siʻosiʻomaga oona o loʻo faʻailoa mai ai o mea leaga e pei o phenol ma afi mumusu o loʻo iai i le efuefu i totonu o tatou fale - e faʻailoa mai ai le manaʻomia e faʻateʻa ese lou fale mai vailaʻau e ala ile faʻaaogaina o vailaʻau oona. [3] . Aua e amata ia oe le suiga! Ina ia mafai ona fausia se siosiomaga sili atu ona lelei ma maloloina, e tatau ona avea oe ma faʻataʻitaʻiga muamua. O le mea lea, faitau pea ia iloa atili e uiga i siʻosiʻomaga oona o loʻo i ai i totonu o lou aiga ma auala e tiaʻi ai.

Toxin I Lou Aiga

O se averesi aiga e aofia ai le 500 i le 1000 ituaiga eseese o vailaʻau oona, lea e le mafai ai ona lagonaina pe vaʻaia foi. Tele o vailaʻau oona o loʻo i totonu o lou aiga e le o vaʻaia e mata o tagata, o le mea lea e mafua ai i le tele o mafaufauga o latou fale e leai ni faʻamaʻi. [4] . O siʻosiʻomaga oona i totonu o tou fale e faʻaputuputu mai i le tele o mea fau fale ma oloa a le aiga.



Faʻamamaina

O vailaʻau ninii microscopic o loʻo iai i ou tafatafa e mafai ona iai ni aafiaga le tumau i lou soifua maloloina [4] . O nei vailaʻau oona e mafai ona mafua ai le le lelei o le manatuaina ma le faʻamaoni, le faʻaletonu amioga, upu le mautonu, lagona faʻaletonu, ulu, vertigo i isi eseese faʻafitauli tau soifua maloloina.

I le taimi nei, e tatau ona e mataala i auala e mafai ai e le vailaʻau oona ona ofi atu i lou tino. E mafai ona mafua mai i mea e te le o mafaufauina [5] .



Fale oloa: E faʻafouina le ea, polesi soʻosoʻo, faʻamama pauta, mea faʻamama i luga, ma iniseti. E ui o nei oloa e fesoasoani ia te oe e tausi lou fale fou ma mama, o le vailaʻau o loʻo totoe i tua e matua afaina ai lou soifua maloloina. E faʻamama le ea o se tasi o gaosi tele o vailaʻau oona i totonu o le fale [6] .

Tumama ma matagofie oloa: Deodorants, perfume ma cologne, fasimoli (e aofia ai le fasimoli fasimoli) ma le vailaʻau, vailaʻau ma teuteuga, fufuluga ma mea fulunifo, moisturizer ma sunscreen, shampoo ma isi mea e tausi ai lauulu, ma faʻamamaina ai atigilima ma faʻamamaina ai le fao. Toetoe lava o nei oloa o loʻo iai vailaʻau oona.

Faʻamamaina

Vailaau: O ni isi auala e faʻaleagaina ai lou aiga o le faʻaaogaina lea o vailaʻau e pei o fualaʻau, sikaleti e oʻo lava i le 'ava malosi. O le asu na gaosia mai le ulaula mariuana e mafai ona faʻaititia ai le faʻaititia o le toto i le hippocampus, faʻalavelaveina ai le aʻoaʻoina o se tasi ma ona tomai masani.

E faʻapena foi, o le taumafaina o le ava malosi o le a faʻatamaʻia ai ou sela faiʻai ma mafua ai ona faʻaititia i le tele, faʻateleina ai le aʻafiaga o le mafaufau [7] . E mafua ai foʻi le faʻaititia o le tafe o le toto i le faiʻai, e mafua ai le faʻamaʻi o le manava o le manava, tiga o neula, toʻa o le ate ma le kanesa [8] .

Suia: Ole tasi lea o fesoasoani tele i siʻosiʻomaga oona i lou fale. Faʻaalia i le suia e matua mataʻutia i lou faiai ma ana gaioiga. I tulaga masani, o le suia e mafua ai le mafatua, tale, suavai mata ma le paʻu o le tino. I tulaga ogaoga, e mafai ona mafua ai le faʻaititia o le neurological function aofia ai ma le manatuaina o mea, manatuaina uiga suiga ma faigata faʻalauteleina [9] , [10] .

E ese mai i mea ua taua i luga, seʻi o tatou vaʻavaʻai loloto i vaega faʻapitoa i lou fale ma vailaʻau oona o loʻo maua i na eria [sefulu ma le tasi] , [12] , [13] .

1. Potumoe

O faamalu e te moe ai o se tasi o sao taua i siʻosiʻomaga oona. O faʻamalu e fai ma pepe e aofia ai pepe ma pepe a tamaiti e ono taofia ai le faʻamamaina o le afi. I le faʻasaʻolotoina, e mafai ona afaina ai se tasi puipuiga o le tino.

O au eletise e leai se eseesega aua, o moli lanumoana e gaosia mai pupuni e mafai ona faʻatelegese ai le gaosiga o le melatonin ma faʻasusu mai metala oona e pei o beryllium, lead, mercury, arsenic, ma barium. O kapeta e te faʻaaogaina o loʻo iai le perfluorooctanoic acid (PFOA), o se vailaʻau oona tele e faʻasaʻolotoina i le ea.

Faʻamamaina

2. Faletaele

Toetoe lava o tulimanu uma i totonu o lau faletaele na afaina i vailaʻau oona. O le vaega i lalo o le tapu, faleuila, pulumu nifo, fola ma mea teuteu e te faʻaogaina o fale uma ia o le siʻosiʻomaga oona (vailaʻau faʻaleagaina). O siama ma siama e pei o le siama o le fulū, E. coli, oral herpes, Staphylococci poʻo le Staph bacteria ma Porphyromonas gingivalis na faʻasaʻolotoina mai lau mea faʻanumela o loʻo tumau i le ea ma faʻapipiʻi ai i pulumu fulunifo.

O le tapu magoto faʻafaigofieina le tuputupu aʻe o le fungus e taʻua o le Fusarium e mafai ona mafua ai faʻamaʻi eseese. O pupuni taele, foloa, ma puipui e mafai foi ona iai faʻamaʻeleʻele ola e pei o le fungus, suia ma isi mea faapena, o fale taʻele o loʻo iai foʻi ma siama, palapala, ma vailaʻau oona o ituaiga uma.

3. Umukuka

O meaʻai e faʻatatau i mea taumafa o se mafuaʻaga masani oona. E le gata i lea, a o tagaoloa, meli, ki, ato tupe, ma oloa eseese a le aiga e fesoʻotaʻi ma vaega o le umukuka, e masani ona avea i latou ma ave o vailaʻau oona. O siama e fesoʻotaʻi ma meaʻai o loʻo maua foi i luga ole tele o umukuka ma mea faigaluega. E tusa ai ma le U.S. Food & Drug Administration, o microwaves ua toefaatulagaina ina ia saogalemu. Ae ui i lea, o le radiation faia, e tusa lava pe o sina suiga laitiiti e leaga.

4. I fafo

O le avanoa i fafo atu o lou fale o se talimalo foi i vailaʻau oʻona eseese lea e ulufale atu ai i totonu o lou fale e ala i avanoa ma faʻavaivai. O vailaʻau oona e mafai ona mai i le vali, vali manifinifi, suavai taʻavale, vailaʻau faʻapipiʻi, etc.

Auala e faʻamamā ai lou 'āiga i mea' oʻona

O mea faʻaleagaina o le siʻosiʻomaga ma vailaʻau oona o ni mafuaʻaga faigata o le soifua maloloina. Peitai, e mafai ona latou afaina oe pe a e tuʻuina i latou. E i ai ni fesuiaiga eseese e mafai ai ona e aveʻesea nei mea faʻalenatura mai lou aiga.

O vailaʻau oona e mafua ai aʻafiaga o le soifua maloloina pe a faʻatagaina ona faʻaputuputuina ona o le aofaʻi o vailaʻau oona e taua tele i le aʻafia o le tino o le tagata. Lona uiga, o le vailaʻau oona o loʻo i le fualaʻau [14] . O le umi ma le soʻona faʻailoaina o vailaʻau oona e mafai ona mafua ai le atinaʻeina o matuia faʻafitauli tau soifua maloloina e amata mai i le migraine i le kanesa.

E tele auala e mafai ona faʻamamaina ai lou fale mai mea leaga o le siʻosiʻomaga [sefulu ma le lima] , [16] .

1. Suia mai vailaʻau i le lanumeamata

O le laʻasaga muamua ma le taua e ao ona faia i le faʻamamaina o lou aiga o le sifi ese mai le tulaga masani o le fufuluina o meaʻai i mea mama ma sili atu ona lanumeamata. Fofo masani ile fale mo le faʻamamaina e le gata e faia ai a latou galuega ae puipuia ai foʻi oe mai le paʻu'ū i vailaʻau oona o loʻo faʻatau ile faleoloa. Lalo o mea lanu meamata sui mo faleoloa-faʻatau mama.

Mo faletaele: 1 ipu feinu tao ma 2 ipu vineka papaʻe. Liligi muamua le fefete tao i totonu o le faletaele ma sasaa le vineta. O le taimi lava e maua ai le tali atu, olo le faleuila i se faletaele palu.

Faʻamamaina

Mo le umukuka magoto: 1 ipu falaoa soda ma 3-4 paʻu lauti laʻau poʻo le peppermint taua suauʻu. Tuʻu le tao tao i totonu o se pesini ma faʻaopopo ni mataua o lauti ti poʻo le peppermint taua suauʻu. Ave i totonu o le omomi poʻo se ie e aveʻese ai le pisia.

Faamama ea masani: O vailaʻau oona e pei o le trichlorethylene, benzene, formaldehyde, carbon monoxide, ma le xylene e mafai ona tineia mai lou fale i le fesoasoani mai a nisi ituaiga o laʻau. O le masani auala o le a fesoasoani faʻaititia ma faʻatonutonu le vailaʻau tulaga ma maua ai se maloloina siʻosiʻomaga.

E mafai ona e faʻaaogaina laʻau e pei o le aloe vera, purple waffle plant, golden pothos, rubber plant, areca palm, peace lily, money plant, English ivy ma spider plant e faʻamamaina ai le ea i lou fale [17] .

Tausiga matagofie ma oloa a le tagata lava ia: O le mauaina o isi auala masani mo le tausiga o le paʻu ma le tumama e sili ona faigofie. Ma le tele o laʻau ma laʻau o loʻo ofoina atu faʻamanuiaga eseese i lou paʻu ma lauulu, e mafai ona e filifili mai le tele o ituaiga filifiliga. Oe mafai ona faʻaititia le faʻaalia oona i le siakiina o igoa i luga o le tumama ma le matagofie oloa ina ia aloese ai mai vailaʻau [18] pei o mea nei:

  • Chlorine
  • Amonia
  • DBP (Dibutyl phthalate)
  • Faʻavasegaina
  • Triclosan
  • Fluoride
  • Lanu vali taala (P-phenylenediamine)
  • Eli suauʻu
  • Sodium hydroxide
  • BHA / BHT (Butylated hydroxyanisole, butylated hydroxytoluene)
  • DEA (Diethanolamine)
  • PTFE (Polytetrafluoroethylene)
  • SLS / SLES (Sodium laureth sulphate)
  • BHA / BHT (Butylated hydroxyanisole, butylated hydroxytoluene)
  • Formaldehyde (DMDM hydantoin, diazolidinyl urea, imidazolidinyl urea)

Isi: Faʻaaoga fugalaʻau fou poʻo pesini o laʻau pei o Rosemary ma le poto e faʻaopopo ai se manogi manaia i potu. E faʻapena foi mo mea tausi meaola. Ia mautinoa e te pikiina ni mea e le o aofia ai vailaʻau ua taua i luga pe sili atu foi, filifili mo mea masani fagafao tausiga oloa e faigofie ona maua i faleoloa. Nai lo vailaʻau oona, e mafai ona e faʻaaogaina fualaʻau masani poʻo vailaʻau i luga o laʻau e teteʻe ai iniseti ma faʻamaʻi [19] .

Fesuiaʻi i fualaʻau mata ma fualaʻau ma, olo ma fufulu lelei aʻo leʻi faʻaaogaina. O se tasi auala o le totoina o au lava fualaʻau [lua sefulu] .

2. Faʻaitiitia le palasitika

O se tasi auala sili e faʻatapulaʻa ai mea filogia o le siʻosiʻomaga o le faʻaititia o le faʻaaogaina o palasitika. Fesuiai i ie poʻo ato jute pe a e alu faʻatau ma masani ona ave ma oe se ato ie. Fesuiai i le silasila uamea ma poselane koneteina, tioata ma mugs. Afai o loʻo e faʻaaogaina palasitika, ia mautinoa o loʻo i se faiga faʻatonutonu ma aua le faʻaopopoina i le numera o loʻo i ai.

Ole tele o uga e iai le Bisphenol A (BPA) e mafua ai kanesa. Aua le afifiina meaʻai i totonu o palasitika, aua le soʻona fafagaina meaʻai i totonu o koneteina palasitika, ma 'alo ese mai le faʻatau o pupuni palasitika [luasefulu tasi] .

Faʻamamaina

Aʻo faʻatau fagu fafagaina mo lau pepe, filifili fagu tioata poʻo fagu e leai se BPA ma aua le faʻatau meataʻalo a tamaiti e faʻailogaina i le '3' poʻo le 'PVC'.

3. Aloese mai apa e le o ni mea faapipii

O ulo kuka ma ipu e faʻasusu i le ufiufi e le o le laʻau (Teflon) aua o loʻo iai vailaʻau manogi faʻafefiloi e fesoʻotaʻi ma kanesa faʻapea foʻi ma faʻafitauli tau atinaʻe. O nei togafitia mea gaosia mafai ona sili ona leaga [22] .

4. Faʻamalosi lou aiga

Ia mautinoa e tausisi i le 'ea i totonu o lou fale ia mama. Tatala faʻamalama ma faitotoʻa i le tele e te mafaia, ina ia i ai ea ea talafeagai. Tuʻu fualaʻau i totonu o lou fale ma faʻamama alavai o le ea ma faʻaputuputu i taimi uma ma mea e le oʻona. Ma aua le ulaula [2. 3] .

5. Aloese mai le faʻaputuga o le susu

O le suia o se tasi o mafuaʻaga tele o siʻosiʻomaga oona i totonu o lou fale. O le sili atu le susū e mafai ona saunia ai le auala mo le tuputupu aʻe o suia ma agamalu. O lea, siaki pe faʻaputuputu ni vai poʻo ni faʻaputuga vai i lou fale faataamilo i paipa, taʻele ma tapu ma lalo o tapu [lua sefulu] .

6. Faʻaaoga suʻega vai

O le inu vai o se tasi faʻapogai tele oona oona i le siʻosiʻomaga. Faʻamama le vai na faʻaaoga mo le taumafaina (sili atu ma le 700 vailaʻau) faʻapea foi ma isi faʻaoga. E atamai le fai o se vai taele ona e mafai ona fesoasoani e puipuia le vailaʻau oona mai le avea ma ea (o vailaʻau i le paipa vai e avea ma kesi i le vevela o le potu).

7. Aloese mai le pisia-puipuia oloa

Ona o le i ai o vailaʻau faʻapipiʻi, e sili ai le aloese mai le pisia-puipuia lavalava, meaafale ma kapeta. E ui lava e faigofie ma lelei mo le faʻaaogaina, o le formaldehyde i nei oloa e faʻateleina ai le maualuga o mea faʻaleagaina o le siosiomaga. Faʻaaoga fulufulu fulufulu manu masani ma kapeta kapeti. Afai e mafai, filifili mo fola malo nai lo le kapeta [22] .

Faʻamamaina

8. Faʻatapulaʻa le taumafaina atoa

O le auala sili ona aoga e faʻatapulaʻa ai le faʻaputuputuina o vailaʻau oona o le siosiomaga o le faʻatapulaʻaina le taumafaina o le fale. O le tele o mea taumafa, o le tele foʻi lea o le faʻamaʻimau [24] . Faʻatonutonu le auala e te faʻaaogaina ai ma faʻaaoga mea gaosi i le fale e mafai ona tatalaina auala mo le atinaʻeina o siʻosiʻomaga oona. Malamalama lelei i isi ituaiga vailaʻau oona i vailaʻau oona i aso uma, ina neʻi aʻafia lou soifua maloloina i vailaʻau leaga [25] . A faʻapea e mafai ona e faʻaititia lelei ma faʻatapulaʻa lau taumafaina, ona mafai lea ona e faʻatupuina se aafiaga taua i le aveʻesea o siʻosiʻomaga oona mai lou aiga.

I Se Faaiuga Mulimuli ...

Ua amata ona faigata i taimi lata mai nei ona faʻamalosia se soifua maloloina atoatoa ona o le maualuga o vailaʻau ma vailaʻau oona o loʻo faʻaaogaina i isi oloa uma o loʻo avanoa mo le tatou taumafaina i aso uma. Peitaʻi, e i ai le gafataulimaina ma aoga auala e mafai ai ona e faʻaititia le maualuga o vailaʻau oona, aemaise lava i lou aiga. Ia mautinoa e te faʻaaogaina le laʻasaga e faʻamautinoa ai le ola maloloina.

Vaʻai Tusitusiga Faʻasino
  1. [1]Seifert, B., Becker, K., Helm, D., Krause, C., Schulz, C., & Seiwert, M. (2000). O le Siamani Siosiomaga Suʻesuʻega 1990/1992 (GerES II): faasinomaga tuʻufaʻatasia o filifilia siʻosiʻomaga palapala i le toto, miaga, lauulu, fale efuefu, vai inu ma ea i totonu. Faʻasalalauga o le Exposure Science ma Siosiomaga Epidemiology, 10 (6), 552.
  2. [lua]Ewers, U., Krause, C., Schulz, C., & Wilhelm, M. (1999). Taua faʻatauaina ma tagata soifua maloloina mataʻituina taua mo siʻosiʻomaga toxins. Faʻavaomalo faʻamaumauga o galuega ma le siosiomaga soifua maloloina, 72 (4), 255-260.
  3. [3]Szasz, A. (1994) .Ecopopulism: Faʻamaʻa oona ma le gaioiga mo le faʻamasinoga i le siosiomaga. U o le Minnesota Press.
  4. [4]Galperin, M. Y., Moroz, O. V., Wilson, K. S., & Murzin, A. G. (2006). Fale faʻamama, o se vaega o le lelei fale tausi fale. Molecular microbiology, 59 (1), 5-19.
  5. [5]Ho, C. S., & Hite, D. (2008). O le penefiti o le siʻosiʻomaga faʻaleleia i le itu i sautesasae o le Iunaite Setete: Faʻamaoniga mai le tutusa taimi faʻataʻitaʻi o le kanesa maliu, faʻamatuʻuina vailaʻau faʻamalolo ma fale taua. Pepa i Regional Science, 87 (4), 589-604.
  6. [6]Veldhoen, M., Hirota, K., Westendorf, A. M., Buer, J., Dumoutier, L., Renauld, J. C., & Stockinger, B. (2008). O le aryl hydrocarbon receptor fesoʻotaʻi T H 17-sela-faʻatulagaina autoimmunity i siʻosiʻomaga oona. Natura, 453 (7191), 106.
  7. [7]Lanphear, B. P., Vorhees, C. V., & Bellinger, D. C. (2005). Puipuia tamaiti mai mea oona o le siʻosiʻomaga. PLoS vailaʻau, 2 (3), e61.
  8. [8]Goldman, R. H., & Peters, J. M. (1981). O le galuega ma le siʻosiʻomaga o le soifua maloloina talaʻaga .Jama, 246 (24), 2831-2836.
  9. [9]Ostrea Jr, E. M., Morales, V., Ngoumgna, E., Prescilla, R., Tan, E., Hernandez, E., ... & Manlapaz, M. L. (2002). Faʻateleina o le fetal aafia i toxins siʻosiʻomaga pei ona fuafuaina e meconium auiliiliga.Neurotoxicology, 23 (3), 329-339.
  10. [10]Mendiola, J., Torres-Cantero, A. M., Moreno-Grau, J. M., Ten, J., Roca, M., Moreno-Grau, S., & Bernabeu, R. (2008). Faʻalauiloaina o siʻosiʻomaga oona i tama o loʻo sailia le toʻafilemu togafitiga: o se suʻesuʻega faʻatonutonu suʻesuʻega.Reproductive biomedicine lugalaina, 16 (6), 842-850.
  11. [sefulu ma le tasi]Kiel, K. A. (2017). Faʻaleagaina o le siosiomaga ma fale taua. Iloiloga o le Siosiomaga (i. 139-164). Auala.
  12. [12]Su, F. C., Goutman, S. A., Chernyak, S., Mukherjee, B., Callaghan, B. C., Batterman, S., & Feldman, E. L. (2016). Faʻapotopotoga o mea oona o le siosiomaga ma amyotrophic lateral sclerosis.JAMA neurology, 73 (7), 803-811.
  13. [13]Currie, J., Davis, L., Greenstone, M., & Walker, R. (2015). Tulaga lamatia o le soifua maloloina o le siosiomaga ma tulaga taua o fale: faamaoniga mai le 1,600 vailaʻau oona matala ma tapunia.American Economic Review, 105 (2), 678-709.
  14. [14]Xiang, P., Liu, R. Y., Sun, H. J., Han, Y. H., He, R. W., Cui, X. Y., & Ma, L. Q. (2016). Faʻavae masini o le efuefu-faʻaosoina vailaʻau oona i totonu o tagata corneal epithelial sela: vai ma faʻalaʻeiʻau vaega o le ofisa ma fale efuefu. Siʻosiʻomaga faʻavaomalo, 92, 348-356.
  15. [sefulu ma le lima]Mastromonaco, R. (2015). E aafia le maketi i tulafono tau le siosiomaga? Mataʻitusi tetele o faʻamatalaga i totonu o le vailaʻau o loʻo faʻasaolotoina. Faʻasalalauga o Siosiomaga Tamaoaiga ma Pulega, 71, 54-70.
  16. [16]Collins, M. B., Munoz, I., & JaJa, J. (2016). Faʻafesoʻotaʻi 'au oona i fafo atu' i le siʻosiʻomaga faʻamasinoga nuu.Faʻamatalaga Siosiomaga Tusi, 11 (1), 015004.
  17. [17]Modabbernia, A., Velthorst, E., & Reichenberg, A. (2017). Siosiomaga lamatiaga tulaga mo autism: o se faʻamaoniga-faʻavae iloiloga o faʻavasega iloiloga ma meta-analyses. Molecular autism, 8 (1), 13.
  18. [18]Tesh, S. N. (2018) Faʻamautinoa lamatiaga: Siosiomaga activists ma faʻasaienisi faʻamaoniga. Cornell Iunivesite Press.
  19. [19]Flores, H. C. (2006). Leai ni vao: Faʻafefea ona liliu lou fanua i totonu o se togalaʻau ma lou pitonuʻu i se nuʻu. Chelsea Green Publishing.
  20. [lua sefulu]Leviton, R. (2001) O Le Soifua Maloloina Nofoaga: 70 Auala Aoga e Faʻamama ai le Tino ma le Fale. Hampton Roads Lomiga.
  21. [luasefulu tasi]Linn, D. (1996). Avanoa faʻapitoa: Faamamaina ma faʻalauteleina le malosi o lou fale. Wells spring / Ballantine.
  22. [22]Moritz, A. (2009) .O le Memea ma le Faʻatosinaga Vavega Faʻamamaina: O le Natura-Lelei, I-Fale Flush e Faʻamamaina ma Faʻafouina Lou Tino. Ulysses Press.
  23. [2. 3]Kessmann, J. (2018). Detox ma lou soifua maloloina Oe iinei.
  24. [24]Jordan, A. (2016). Aisea detox mafai fesoasoani fesoasoani lou soifua maloloina tino.
  25. [25]Kulkarni, K. A., & Zambare, M. S. (2018). O le aʻafiaga o suʻesuʻega o le teuina o fale i le faʻamamaina o le siʻosiʻomaga e faʻaaoga ai uaealesi sensor network. Wireless Sensor Network, 10 (03), 59.

Lau Hroscope Mo Taeao