Paʻepaʻe papaʻe i fao (Leukonychia): Mafuaʻaga, Ituaiga, Faʻailoga, Suʻesuʻega Ma Togafitiga

O Igoa Sili Mo Tamaiti

Mo Vave Vave Lesitala Nei Hypertrophic Cardiomyopathy: Faailoga, Mafuaʻaga, Togafitiga Ma Puipuiga Vaʻai faʻataʻitaʻiga Mo Vave Vave VALE FAʻAALIGA Mo Faʻasilasilaga i Aso Taʻitasi

Naʻo totonu

  • 5 itula ua tuanaʻi Chaitra Navratri 2021: Aso, Muhurta, Rituals Ma Taua o Lenei FaʻafiafiagaChaitra Navratri 2021: Aso, Muhurta, Rituals Ma Taua o Lenei Faʻafiafiaga
  • adg_65_100x83
  • 7 itula ua mavae Hina Khan Glams Up With Copper Green Green Shadow And Glossy Nude Lemu Avea le Vaʻaiga I nai Laʻasaga faigofie! Hina Khan Glams Up With Copper Green Green Shadow And Glossy Nude Lemu Avea le Vaʻaiga I nai Laʻasaga faigofie!
  • 9 itula ua tuanaʻi Ugadi Ma Baisakhi 2021: Faʻapipiʻi Lau Foliga Faʻafiafiaga Faʻatasi ma Celebs-Musuia Suʻega Faʻaleaganuʻu Ugadi Ma Baisakhi 2021: Faʻapipiʻi Lau Foliga Faʻafiafiaga Faʻatasi ma Celebs-Musuia Suʻega Faʻaleaganuʻu
  • 12 itula ua mavae Aso Taʻitasi Horoscope: 13 Aperila 2021 Aso Taʻitasi Horoscope: 13 Aperila 2021
Tatau Matamata

Aua le misia

Fale Soifua Maloloina Manuia Wellness oi-Neha Ghosh By Neha Ghosh ia Tesema 4, 2019

Laʻitiiti papaʻe papaʻe poʻo faʻasologa i luga o fao o loʻo vaaia i le tele o tagata. O nei paepae e masani ona aliali mai luga o atigilima poʻo atigivae ma o lenei tulaga e taʻua o leukonychia, o se taatele masani e matua leai se afaina. I lenei tusitusiga, o le a tatou talanoaina poʻo le a leukonychia, ona mafuaʻaga, faʻailoga ma faʻafefea ona togafitia.





Paʻepaʻe papaʻe i luga o fao

Le a le mafuaʻaga papaʻe papaʻe luga o fao (Leukonychia)

O se tulaga e tupu papaʻe luga o le fao ipu. E tupu ona o se faʻaletonu tali atu, fao manuʻa, fula siama, po o minerale le atoatoa [1] .

Tali alergic - O le tali atu i le faʻamamaina o fao, fao alava poʻo le aveese o le fao e mafai ona mafua ai papaʻe papa i fao. O le faʻaaogaina tele o acrylic poʻo nail gel e mafai ona faʻaleagaina ai ou fao ma ono mafua ai le papaʻe.

Manua manua - O se manuʻa i le moega fao mafai foi mafua ai papaʻe papa i luga o fao. O nei manuʻa aofia ai le pupuni o ou tamailima i le faitotoʻa, tuʻi ou fao i le laulau, ma le tuʻiina o lou tamailima i le samala [lua] .



Fungal siama - O fao laʻau e mafai foi ona mafua ai laʻititi papaʻe togi i luga o fao, ma mafua ai le paʻu ma magaugofie le paʻu [3] .

Le lava le minerale - Afai e le lava lou tino i ni vaitamini poʻo ni minerale, oe ono maitauina papaʻe papaʻe poʻo togitogi i luga o ou fao. O le tele o faʻaletonu o le zinc deficit ma le calcium leai [4] .

O isi mafuaaga o papaʻe papaʻe i fao o maʻi fatu, faaletonu fatugaʻo, eczema, niumonia, suka, ate ate, psoriasis, ma le oona arsenic.



Ituaiga O fasi papaʻe I fao (Leukonychia)

Faʻavae leukonychia - O se ituaiga o leukonychia, lea e tupu ai se tasi pe sili atu papaʻe avanoa i luga o fao. E masani ona tupu ona o se manuʻa i le fao, pei o le u-uina poʻo le gagauina o le fao [5] .

Longukinal leukonychia - O se le masani masani ituaiga o leukonychia, lea ei ai se umi umi fusi paepae [6] .

Faʻaletino pe sopoia leukonychia - E iloga mai se tasi pe sili atu laina faʻasolosolo e aliali luga o le fao [7] .

Faʻailoga o papaʻe papaʻe i fao (Leukonychia)

  • Laʻau laiti
  • Togitogi lapopoʻa
  • O laina tetele atu i le isi itu o le fao

Suʻesuʻega o papaʻe papaʻe i fao (Leukonychia) [8]

Afai e te maitauina o papaʻe papaʻe i luga o fao o loʻo aliali mai ma mouʻesea na o latou, ona tatau lea ona e popole. Ae, ia mautinoa e le afaina ou fao.

Ae peitaʻi, afai e te maitauina o loʻo i ai pea mea ma faʻaletonu, ua oʻo ile taimi e te faʻafesoʻai ai le fomaʻi. O le a fesili le fomaʻi e uiga i lau talaʻaga faʻafomaʻi ma faia ni suʻega toto e faʻateʻaina ai le mafuaʻaga.

O fao biopsy e faia foi i le mea e aveese ai e le fomai sina tamai fasi pepa ma auina atu mo le suʻega.

Togafitiga o papaʻe papaʻe i luga o fao (Leukonychia) [8]

O le togafitiga e fesuisuiaʻi faʻamoemoeina i mafuaʻaga o leukonychia.

  • Togafitiga o mea leaga - Afai o loʻo e maitauina o papaʻe mafuaʻaga e mafua mai i fao vali poʻo se isi lava mea o fao, soia le faʻaoga loa.
  • Togafitiga manuʻa fao - E le manaʻomia ni manuʻa i manua. A o tupu le fao, o le papaʻe o le a alu i luga i le fao moega ma i le aluga o taimi, o le a alu 'ese nofoaga uma.
  • Togafitiga siama fiva - O vailaʻau e puipuia ai vailaʻau o le a faʻatulagaina mo le togafitia o faʻamaʻi o neo fofo ma o lenei togafitiga togafitiga e ono oʻo atu i le tolu masina.
  • Togafitiga le atoatoa mineral - O le a faatonuina oe e le fomaʻi multivitamin poʻo minerale faʻaopoopoga. O nei vailaʻau mafai ona ave faʻatasi ma isi faʻaopoopoga e fesoasoani ai i le tino mimitia lelei le minerale.

Puipuiga o fasi papaʻe i luga o fao (Leukonychia)

  • Aloese mai le fesoʻotaʻi ma vailaʻau e mafua ai le itaitagofie
  • Aloese mai le soʻona faʻaogaina o fao polesi
  • Faʻasusu laʻau i fao ina ia aua neʻi mago
  • Oti puupuu ou fao
Vaʻai Tusitusiga Faʻasino
  1. [1]Grossman, M., & Scher, R. K. (1990). Leukonychia: iloiloga ma faʻavasegaga. International journal of dermatology, 29 (8), 535-541.
  2. [lua]Piraccini, B. M., & Starace, M. (2014). Faʻafitauli o le fao i pepe ma tamaiti. Manatu o loʻo i ai i tamaiti, 26 (4), 440-445.
  3. [3]Sulzberger, M. B., Rein, C. R., Fanburg, S. J., Wolf, M., Shair, H. M., & Popkin, G. L. (1948). Tali ole alofilima ole faʻamaʻi ole moega faoJ. Inivesi Derm, 11, 67.
  4. [4]Seshadri, D., & De, D. (2012). Pao i le le lava meaʻai paleni.Indian Journal of Dermatology, Venereology, ma Leprology, 78 (3), 237.
  5. [5]Arnold, H.L. (1979). Sympathetic Symmetric Punctate Leukonychia: Tolu Mataupu. Tusi o le dermatology, 115 (4), 495-496.
  6. [6]Mokhtari, F., Mozafarpoor, S., Nouraei, S., & Nilforoushzadeh, M. A. (2016). Mauaina Bilateral Longitudinal True Leukonychia i se 35-tausaga-Tamaitai Tina. Faʻavaomalo tusi faʻavaomalo o puipuiga vailaʻau, 7, 118.
  7. [7]SCHER, R. K. (2016). Iloiloina o laina o fao: lanu ma foliga o loʻo taofi ai faʻamaumauga a le Cleveland Clinic, 83 (5), 385.
  8. [8]Howard, S. R., & Siegfried, E. C. (2013). O le mataupu ole leukonychia. Le Tusi o Pediatrics, 163 (3), 914-915.

Lau Hroscope Mo Taeao