8 Togafitiga Lelei I Le Fale Mo le Fiva Dengue

O Igoa Sili Mo Tamaiti

Mo Vave Vave Lesitala Nei Hypertrophic Cardiomyopathy: Faailoga, Mafuaʻaga, Togafitiga Ma Puipuiga Vaʻai faʻataʻitaʻiga Mo Vave Vave VALE FAʻAALIGA Mo Faʻasilasilaga i Aso Taʻitasi

Naʻo totonu

  • 5 itula ua tuanaʻi Chaitra Navratri 2021: Aso, Muhurta, Rituals Ma Taua o Lenei FaʻafiafiagaChaitra Navratri 2021: Aso, Muhurta, Rituals Ma Taua o Lenei Faʻafiafiaga
  • adg_65_100x83
  • 6 itula ua tuanaʻi Hina Khan Glams Up With Copper Green Green Shadow And Glossy Nude Lemu Avea le Vaʻaiga I nai Laʻasaga faigofie! Hina Khan Glams Up With Copper Green Green Shadow And Glossy Nude Lemu Avea le Vaʻaiga I nai Laʻasaga faigofie!
  • 8 itula ua mavae Ugadi Ma Baisakhi 2021: Faʻapipiʻi Lau Foliga Faʻafiafiaga Faʻatasi ma Celebs-Musuia Suʻega Faʻaleaganuʻu Ugadi Ma Baisakhi 2021: Faʻapipiʻi Lau Foliga Faʻafiafiaga Faʻatasi ma Celebs-Musuia Suʻega Faʻaleaganuʻu
  • 11 itula ua mavae Aso Taʻitasi Horoscope: 13 Aperila 2021 Aso Taʻitasi Horoscope: 13 Aperila 2021
Tatau Matamata

Aua le misia

Fale Soifua Maloloina Manuia Wellness oi-Neha Ghosh By Neha Ghosh ia Me 16, 2020

O le Dengue o se namu pipisi na maua i le namu, na feaveaia e le namu fafine. I Initia, o le dengue fever na maliliu ai le toʻa 83 o tagata seʻia oʻo ia 30 Setema 2018, ae 40, 868 tagata na aʻafia ai, e tusa ai ma le National Vector Borne Disease Control Program (NVBDCP).



Mai pepe, tamaiti laiti e oʻo atu i tagata matutua, e mafai ona maua se tasi i le dengue.



Fiva o le dengue

O le a le faʻamaʻi dengue?

O se faʻamaʻi pipisi e mafua mai i le u o se namu fafine Aedes ua pisia. O faʻailoga o le dengue e aliali mai ile 3-14 aso pe a uma le u namu. O le faʻailoga muamua o le dengue fever o se paʻu o le numera o le platelet.

Ma isi faʻailoga masani e aofia ai le tiga o le ulu, maso ma soʻoga tiga, dengue fiva mageso, tiga i tua o mata, lelava ma lelava, niniva ma puaʻi, ma maualalo toto maualuga.



E tatau ona togafitia faʻailoga ile amataga laasaga e aloese ai mai faʻalavelave. Nei o se lisi o togafitiga fale e faʻamalolo ai dengue fiva masani.

Faiga e Fausia ai Fale Mo le Fiva Fiva

1. Alu Papaya

O papaya lau o loʻo iai vitamini C e fesoasoani e faʻaosofia le malosi puipuia. O le mamana antioxidants fesoasoani e faʻaititia oxidative popole ma aveʻesea soona 'oʻona i le toto. Ole inu ile papaya leaf juice o le a faʻaleleia atili ai le faitauga ole papala o lou toto ma faʻamalolo ai le dengue fever [1] .

  • Tipi le papaya lau ona faʻapipiʻi lea i se ie e aveese le sua. Inu le sua fou i aso uma.

2. mutia karite

O le mutia Barley o loʻo iai antiviral ma antioxidant meatotino e mafai ona fesoasoani e faʻateleina ai le toto ile vaega ile faʻamalosia ole gaosia ole toto sela [lua] .



  • E mafai ona e inu se paʻu karite mutia fefiloi ma le vai vevela pe 'ai karite mutia i le faʻaopopoina i le lamolemole.

Ave Lauulu

Laʻau Neem e le mafaitaulia penefiti soifua maloloina aofia ai le faʻamaloloina o le dengue fiva. O le inuina o neem leaf juice ua faʻaalia e faʻateleina uma ai le vaega o le toto ma le paepae toto. E fesoasoani foi ile faʻamalosia o le immune system ma toe faʻafoʻi mai le malosi o lou tino [3] .

  • I totonu o se pesini vai faʻaopopo ni nai luʻau neem ma faʻapuna.
  • Faʻapipiʻi le vai ma faʻamalulu.
  • Inu faʻalua pe faʻatolu i aso uma.

Fiva o le dengue

4. Tulsi alu

Tulsi, e taʻua foʻi ole basil, e iai ona antimicrobial ma mea totino faʻamalosi e mafai ona fesoasoani e faʻamalolo lelei ai le fiva dengue. O lau o Tulsi e faʻamalosia ai lou puipuiga, o le inuina o le a toe maua ai le malosi o lou puipuiga [4] .

5. Turmeric

Turmeric, o le mea e ofo ai mea manogi ei ai antiviral, antimicrobial, antibacterial, ma anti-inflammatory meatotino lea e fesoasoani i le teteeina o le dengue fiva [5] .

  • Faʻaopopo le 1 sipuni o turmeric i se ipu susu mafanafana ma inu i aso uma.

Fiva o le dengue

6. sua Giloy

Giloy ei ai ona natura antioxidant ma antipyretic meatotino e aoga i le faʻaitiitia o le dengue fiva masani. O le inuina o le giloy juice o le a faʻateleina ai lou toto i ai ma faʻamalosia ai lou puipuiga [6] .

  • Faʻaopopo 500 mg o le giloy extract i le ipu vai vela.
  • Faʻafefiloi lelei ma faʻaumatia i aso uma.

7. Fenugreek fatu

Fenugreek fatu maua antipyretic meatotino e fesoasoani faʻaleleia lou puipuia ma togafitia dengue ala i le aumaia i lalo o lou tino vevela i masani [7] .

  • Faʻaopopo 1 sipuni ti o fenugreek fatu i se ipu vai vevela.
  • Faataga ia tifato mo le 5 minute.
  • Faʻaopopo sina meli ma inu i aso uma.

8. susu o 'oti

O le isi fofo aoga i le fale mo le togafitia o le dengue o le iai o le susu susu. O le inuina o le susu o le 'oti e lauiloa e faʻatele ai le toto i ai le toto e tusa ai ma le tusi o le Faletalavai ma Saienisi Biomedical [8] .

  • Inu se ipu susu susu tasi pe faʻalua ile aso.

Fiva o le dengue

Fautuaga Mo le Puipuia o le Fiva Fiva

  • Tapuni faitotoʻa ma faʻamalama i le afiafi. O le afiafi o le taimi e o ai namu i totonu o ou fale.
  • Fai ofu puipui e puipuia ai le u o namu. Atonu e fai si le faʻamalieina o le ofuina o lavalava atoa i le aso atoa, ae e tatau ona puipuia mai le dengue. Pe o le a e alu i fafo pe oei totonu o le fale, ofuina ofu atoa.
  • Faʻaaoga se namu e puipui ai oe mai le namu. E tele faʻalelei vailaʻau faʻamaloloina vailaʻau o loʻo avanoa i le maketi. Neem suauʻu o se lelei namu suia.
Vaʻai Tusitusiga Faʻasino
  1. [1]Charan, J., Saxena, D., Goyal, J. P., & Yasobant, S. (2016). Malosiaga ma le saogalemu o Carac papayaleaf vaega i le dengue: O se faʻavasega iloiloga ma meta-analysis. Faʻavaomalo tusi faʻamaumauga o faʻaoga ma faʻavae suʻesuʻega faʻafomaʻi, 6 (4), 249-254.
  2. [lua]Lahouar, L., El-Bok, S., & Achour, L. (2015). Fuafua togafitiga o talavou karite lanumeamata laulaʻau laʻau i le puipuia ma togafitiga o faʻamaʻi masani: o se aotelega lautele. O le tusi faʻamaumauga a Amerika o vailaʻau Saina, 43 (07), 1311-1329.
  3. [3]Parida, M. M., Upadhyay, C., Pandya, G., & Jana, A. M. (2002). Malosiaga faʻatamaia o neem (Azadirachta indica Juss) alu i luga o le dengue siama ituaiga-2 toe faʻataʻitaʻiga. Faʻasalalauga o ethnopharmacology, 79 (2), 273-278.
  4. [4]Cohen M. M. (2014). Tulsi - Ocimum tapu: O se vailaʻau mo mafuaʻaga uma. Faʻasalalauga o Ayurveda ma tuʻufaʻatasia vailaʻau, 5 (4), 251-259.
  5. [5]Yadav, V. S., Mishra, K. P., Singh, D. P., Mehrotra, S., & Singh, V. K. (2005). Aafiaga puipuia o curcumin.Immunopharmacology ma immunotoxicology, 27 (3), 485-497.
  6. [6]Saha, S., & Ghosh, S. (2012). Tinospora cordifolia: Tasi le laʻau, tele matafaioi. Saienisi tuai o le olaga, 31 (4), 151-159.
  7. [7]Ahmadiani, A., Javan, M., Semnanian, S., Barat, E., & Kamalinejad, M. (2001). Aneti-afaina ma antipyretic aafiaga o Trigonella foenum-graecum tuua upu i le iole.Journal o ethnopharmacology, 75 (2-3), 283-286.
  8. [8]Mahendru, G., Sharma, P. K., Garg, V. K., Singh, A. K., & Mondal, S. C. (2011). Matafaioi o susu o 'oti ma susu oloa i le dengue fever. Faʻasalalauga a le Faletalavai ma Saienisi Biomedical (JPBMS), 8 (08).

Lau Hroscope Mo Taeao