Blue Baby Syndrome: Mafuaʻaga, Faʻailoga, Togafitiga Ma Puipuiga

O Igoa Sili Mo Tamaiti

Mo Vave Vave Lesitala Nei Hypertrophic Cardiomyopathy: Faailoga, Mafuaʻaga, Togafitiga Ma Puipuiga Vaʻai faʻataʻitaʻiga Mo Vave Vave VALE FAʻAALIGA Mo Faʻasilasilaga i Aso Taʻitasi

Naʻo totonu

  • 5 itula ua tuanaʻi Chaitra Navratri 2021: Aso, Muhurta, Rituals Ma Taua o Lenei FaʻafiafiagaChaitra Navratri 2021: Aso, Muhurta, Rituals Ma Taua o Lenei Faʻafiafiaga
  • adg_65_100x83
  • 6 itula ua tuanaʻi Hina Khan Glams Up With Copper Green Green Shadow And Glossy Nude Lemu Avea le Vaʻaiga I nai Laʻasaga faigofie! Hina Khan Glams Up With Copper Green Green Shadow And Glossy Nude Lemu Avea le Vaʻaiga I nai Laʻasaga faigofie!
  • 8 itula ua mavae Ugadi Ma Baisakhi 2021: Faʻapipiʻi Lau Foliga Faʻafiafiaga Faʻatasi ma Celebs-Musuia Suʻega Faʻaleaganuʻu Ugadi Ma Baisakhi 2021: Faʻapipiʻi Lau Foliga Faʻafiafiaga Faʻatasi ma Celebs-Musuia Suʻega Faʻaleaganuʻu
  • 11 itula ua mavae Aso Taʻitasi Horoscope: 13 Aperila 2021 Aso Taʻitasi Horoscope: 13 Aperila 2021
Tatau Matamata

Aua le misia

Fale Faʻamatua maʻitaga Pepe Pepe oi-Amritha K Saunia e Amritha K. ia Iulai 8, 2019

I tua i le 2018, lipoti o faʻalavelave faʻafitauli i vai i Kasa na sosolo, faʻailoa mai le 85 pasene vai na faʻatamaia ai le maualuga o le tulaga na oʻo atu i le 97 pasene taufaʻafefe. Faatasi ai ma lena talafou, o le afaina o le lanumoana pepe syndrome, o se faamaʻi aafia ai pepe na lipotia [1] . E tusa ai ma le suʻesuʻega i le 2005, e tasi pe lua ni faʻamaʻi o le blue baby syndrome, peitaʻi ua oʻo mai le taimi, ua matuaʻi saʻo lava numera. Ma e oʻo mai nei, o le lanumoana pepe syndrome ua lipotia mai foi i isi atunuu, aemaise lava i latou e maualalo le saogalemu vai.



Ma, o le a le Blue Baby Syndrome?

Ua lauiloa foi ole methemoglobinemia ole pepe, lanumoana pepe syndrome e mafua ai ona liu lanu moana le paʻu o le pepe. O nisi pepe e fananau mai ma le tulaga, o nisi e ono atinaeina. O le tulaga mafua ai le paʻu ia i ai se lanu viole poʻo lanumoana tinge (cyanosis).



Lanumoana Pepe Syndrome

Hemoglobin, o le toto porotini e nafa ma le felauaiga o le okesene i lou tino atoa. I le tulaga o le toto le mafai ona ave le okesene, e mafua ai le le lava o le okesene - mafua ai i le paʻu o le pepe liliu lanumoana. O le lanumoana mata e sili atu ona vaʻaia luga o vaega ma paʻu manifinifi e pei o laugutu, fao moega ma taliga taliga [lua] [3] .

O le tulaga e seasea lipotia i atunuʻu atiaʻe ma alamanuia atunuʻu ma tele vaʻaia i nuʻu i tua ma atunuʻu atiaʻe aemaise lava i atunuʻu e le lava le suavai [4] .



Mafuaʻaga O le Blue Baby Syndrome

O le mafuaaga tutotonu i tua atu o le tulaga o le le lelei oxygenated toto [5] .

O se tasi o mafuaʻaga tele o le lanumoana pepe syndrome o le faʻaleagaina o le nitrate i totonu o le vai. O lona uiga, a inu e le pepe le vai ma le maualuga o le nitrate, e faʻaliliu e le tino ia nitrates i nitrites ona fusifusia lea ile hemoglobin ile tino o le pepe ma liliu ile methemoglobin Methemoglobin e le ia te ia le agavaʻa e ave ma sapalai le okesene [6] .



Lanumoana Pepe Syndrome

Tamaiti i lalo ifo o le tolu tausaga le matua o le faateleina le ono aʻafia o le faʻamaʻi le tulaga mai le inu vai faʻaleagaina. I luga o se tamaʻi tusi, o le tulaga mafai foi ona afaina ai tagata matutua, naʻo i ni tulaga e seasea tupu. Tagata matutua ma se kenera predisposition, papala po gastritis ma fatugaʻo toilalo manaʻomia dialysis i le tulaga lamatia o le atiina ae o le tulaga [7] [8] .

O le mea lea, o isi tulaga e mafai foi ona mafua ai le pepe e foliga lanumoana e pei o tetralogy o fallot (TOF), masani ai fatu fatuga ma methemoglobinemia [8] .

Faʻailoga o le Blue Baby Syndrome

E ese mai i le lanumoana i luga o le paʻu, o loʻo mulimuli mai faʻailoga ma faʻailoga o le lanumoana pepe syndrome [9] [10] .

  • Mataupu tau atinae
  • Ita
  • Talosaga
  • Le mafai ona maua le mamafa
  • O le tata sao o le fatu poʻo le manava
  • Le mautonu
  • Manava tata
  • Faateleina salivation
  • Fafagaina mataupu
  • Faoa faamalosi
  • Faʻapipiʻi (pe faʻataʻamilomilo) tamatamailima ma tamatamaivae

Suʻesuʻega o le Blue Baby Syndrome

Muamua lava, o le fomaʻi o le a pasi i talaʻaga faʻasolopito o le pepe. A maeʻa lena, o le fomaʻi tamaiti o le a faia faʻamalositino suʻesuʻega ma le tele o suʻega e faʻamaonia ai le mafuaʻaga o le lanumoana pepe syndrome [sefulu ma le tasi] .

Lanumoana Pepe Syndrome

O faʻataʻitaʻiga na faia mo le lanumoana pepe syndrome e pei ona taʻua i lalo [13] :

  • O le fatu fatu e faʻailoa mai ai alatoto o le fatu
  • Electrocardiogram (EKG) e siaki ai le eletise gaioiga o le fatu
  • Tofotofoga toto
  • Fatafata x-ave e suʻesuʻe ai mama ma le tele o le fatu
  • Suʻesuʻega faʻatumuina le okesene e fuafua ai pe fia le okesene o loʻo i le toto
  • Echocardiogram e vaʻai ai i le anatomy o le fatu

Togafitiga Mo Blue Baby Syndrome

Faʻamoemoeina i le mafuaʻaga i tua atu o le tulaga, o le sili faʻaaoga togafitiga auala o le a vaetamaina e le fomaʻi o tamaiti [13] .

Afai o le tulaga e mafua mai i se le atoatoa fatu fatu, o le a manaʻomia le tamaititi taotoga. Ma, faʻavae i luga o le faigata o le tulaga, vailaʻau o le a faatonuina.

Afai o loʻo mafatia le pepe i le methemoglobinemia, e mafai ona suia le tulaga i le inuina o se vailaʻau e taʻu o le methylene blue (e maua ai le okesene i le toto).

Puipuia o le Blue Baby Syndrome [h3]

Faʻatapulaʻa lau taumafaina o meaʻai e tele-nitrate ona, meaʻai mauoa i le lotoa, pei o broccoli, spinach, beets ma isi mea e le tatau ona avatua i se pepe i lalo ole 7 masina le matua. [14] .

Lanumoana Pepe Syndrome

Aua le faʻaaoga lelei pe paʻu vai. Ia mautinoa ia aua neʻi faʻaaogaina vai faʻaleagaina e fai ai meaai mo pepe. Aua le faʻainuina le paipa vai i pepe seʻi aulia le 12 masina le matutua.

Aloʻese mai le faʻasaina o fualaʻau, ulaula, 'ava malosi, ma nisi vailaʻau i le taimi o maʻito ona o nei mea e mafai ona fesoasoani i le atinaʻeina o le fanau mai o maʻama fanau [sefulu ma le lima] .

Vaʻai Tusitusiga Faʻasino
  1. [1]Toaln, S. (2018, Oketopa 29). O vai inu a Kasa e oso ai le lanumoana pepe, maʻi tuga. Aljazeera
  2. [lua]Majumdar, D. (2003). O le lanumoana pepe syndrome .Resonance, 8 (10), 20-30.
  3. [3]Knobeloch, L., Salna, B., Hogan, A., Postle, J., & Anderson, H. (2000). Lanumoana lanumoana ma vaiʻeli faʻaleagaina nitrate-faʻaleagaina Vaʻaiga o le soifua maloloina siʻosiʻomaga, 108 (7), 675-678.
  4. [4]McMullen, S. E., Casanova, J. A., Gross, L. K., & Schenck, F. J. (2005). O le filifiliga chromatographic a le Ion o le nitrate ma le nitrite i fualaʻau ma fualaʻau pepe meaʻai. Faʻasalalauga a AOAC Faʻavaomalo, 88 (6), 1793-1796.
  5. [5]Ginimuge, P. R., & Jyothi, S. D. (2010). Methylene lanumoana: toe asia. Faʻasalalauga o anaesthesiology, falemaʻi falemaʻi, 26 (4), 517.
  6. [6]Mulholland, P., Simpson, A., & Coutts, J. (2019). P017 Lanumoana pepe lanumoana – o se lipoti lipoti aafiaga o tina filifilia selotonin reuptake taofiofia faʻaaoga mo faʻafuaseʻi pepe pepe maliu.
  7. [7]Johnson, S. F. (2019). Methemoglobinemia: Tamaiti i se tulaga lamatia. Faʻafitauli i le taimi nei i tamaiti ma tamaiti soifua maloloina tausiga, 49 (3), 57-67.
  8. [8]Ratnayake, S. Y., Ratnayake, A. K., Schild, D., Maczka, E., Jartych, E., Luetzenkirchen, J., ... & Weerasooriya, R. (2017). Faʻamamaina vailaʻau o le nitrate e zerovalent uʻamea nanoparticles faʻasalalauina radiation-grafted copolymer matrix.Nukleonika, 62 (4), 269-275.
  9. [9]Medarov, B. I., Pahwa, S., Reed, S., Blinkhorn, R., Rane, N., & Judson, M. A. (2017). Methemoglobinemia mafua mai i le feaveaʻi dialysis i tagata o loʻo gasegase tigaina. Vaʻaia togafitiga faʻafomaʻi, 45 (2), e232-e235.
  10. [10]Luo, Y. (2017). Faʻafefea ona gaosia lafumanu i Sasaʻe Nebraska ono afaina ai Nitrate faʻasalaga i Platte vaitafe.
  11. [sefulu ma le tasi]Iyer, V. G. (2017). Tisaini ma Atinaʻeina o Sustainable Wastewater Togafitiga Togafitiga mo Sustainable Atinae Pulega o suavai lafoai. Tamaoaiga, 5 (5), 486-491.
  12. [12]Ellis, C. L., Rut basa, J. C., & Underwood, M. A. (2010). Intestinal microbiota ma lanumoana pepe pepe: probiotic togafitiga mo vaitaimi neonates ma cyanotic manava fatu fatu. Gut microbes, 1 (6), 359-366.
  13. [13]Dilli, D., Aydin, B., Zenciroğlu, A., Özyazici, E., Beken, S., & Okumuş, N. (2013). Faʻataʻitaʻiga o taunuʻuga o pepe ma tamaʻi fatu fatu faʻafefiloi cyanotic togafitia ma synbiotics.Pediatrics, 132 (4), e932-e938.
  14. [14]Tooley, W.H., & Stanger, P. (1972). O le pepe lanumoana - liʻo poʻo le ea i luga poʻo mea uma ?.
  15. [sefulu ma le lima]Özdestan, Ö., & Üren, A. (2012). Nitrate ma Nitrite Anotusi o Pepe Meaʻai.Cademic Meaʻai Tusitusiga / Akademik GIDA, 10 (4).

Lau Hroscope Mo Taeao