13 Meaʻai Sili Lelei E 'Ai A Iai Ni Fiva Fiva

O Igoa Sili Mo Tamaiti

Mo Vave Vave Lesitala Nei Hypertrophic Cardiomyopathy: Faailoga, Mafuaʻaga, Togafitiga Ma Puipuiga Vaʻai faʻataʻitaʻiga Mo Vave Vave VALE FAʻAALIGA Mo Faʻasilasilaga i Aso Taʻitasi

Naʻo totonu

  • 5 itula ua tuanaʻi Chaitra Navratri 2021: Aso, Muhurta, Rituals ma le Taua o Lenei FaʻafiafiagaChaitra Navratri 2021: Aso, Muhurta, Rituals ma le Taua o Lenei Faʻafiafiaga
  • adg_65_100x83
  • 6 itula ua tuanaʻi Hina Khan Glams Up With Copper Green Green Shadow And Glossy Nude Lemu Faʻaalia Vaʻa I ni nai Laa faigofie! Hina Khan Glams Up With Copper Green Green Shadow And Glossy Nude Lemu Faʻaalia Vaʻa I ni nai Laa faigofie!
  • 8 itula ua mavae Ugadi Ma Baisakhi 2021: Faʻapipiʻi Lau Foliga Faʻafiafiaga Faʻatasi ma Celebs-Musuia Suʻega Faʻaleaganuʻu Ugadi Ma Baisakhi 2021: Faʻapipiʻi Lau Foliga Faʻafiafiaga Faʻatasi ma Celebs-Musuia Suʻega Faʻaleaganuʻu
  • 11 itula ua mavae Aso Taʻitasi Horoscope: 13 Aperila 2021 Aso Taʻitasi Horoscope: 13 Aperila 2021
Tatau Matamata

Aua le misia

Fale Soifua Maloloina Meaai paleni Meaʻai oi-Neha Ghosh E Neha Ghosh | Faʻafouina: Aso Lua, Tesema 11, 2018, 18:09 [IST]

O le Fiva Fiva o se vaega o faʻamaʻi pipisi e aafia ai le tino ma e iloga mai i le maualuga o le fiva, tiga o le ulu, tiga o le tino, mu i mata, puaʻi, ma niniva. E taatele i tagata matutua ma tamaiti.



O le fiva viral e mafua mai i se siama siama e tupu i soo se vaega o le tino, auala ea, mama, manava, ma isi. O le maualuga fiva e masani lava o se faʻailoga o le tino puipuia o le tino tauivi faʻasaga i siama. Fiva Viral mafai ona tumau mai le tasi i le lua vaiaso.



meaai mo fiva viral

A e maua fiva viral , ua amata ona maualalo lou manao. Ma, e tatau ona tuʻuina i lou tino le fafagaina e manaʻomia ma o lea, e taua ai le 'ai o meaai saʻo. O nei meaai o le a fesoasoani e togafitia viral fiva e ala i le faʻamaloloina o ona faʻailoga ma faʻamalosia le faʻamaloloina.

1. Sopa Moa

O le supo moa o le mea muamua lea matou maua pe a matou mamaʻi aua e sili ona aoga mo le pito i luga o le manava toto papala [1] . Moa supa e tumu i vitamini, minerale, polotini ma kalosi o loʻo manaʻomia e le tino i le tele o aofaʻi pe a e maʻi. O se lelei lelei punavai o vai o le a fesoasoani e faʻamalu ai lou tino. I se faʻaopopoga, moa supo o se natura decongestant lea ua faʻamaonia lelei i le kiliaina nasal mucous [lua] .



2. Vai popo

Mauʻoa i eletise ma kulukose, o le vai popo o lau mea e inu pe a maua oe i le vevela fiva [3] . E le gata i le suamalie ma suamalie, o le i ai o le potassium i totonu vai popo fesoasoani e toe maua lou malosi a o e taumafai e lagona vaivai. E ese mai i lenei, o loʻo iai foʻi ma vailaʻau o le a fesoasoani e faʻafetauia oxidative faʻaleagaina.

3. Oga

O le supo o se supo e faia i aano o manu poʻo fualaʻau mata. O loʻo iai uma kalori, meaʻai ma tofo i totonu, o se meaʻai lelei atoatoa e maua pe a e maʻi. O aoga o le inuina o le vevela vevela a o e maʻi o le a faʻamaluluina ai lou tino, e avea o se vailaʻau masani ma o le mauoa manogi o le a faʻamalieina ai oe. Peitaʻi, ia mautinoa e te faia ni supa i le fale nai lo le faʻatau mai i se faleoloa ona e tele a latou sodium.



4. Laʻau Laʻau

O lauti lauti e mafai foi ona faʻafaigofieina fiva viral. Latou te faia foi o se natura decongestant tutusa foi ma supo moa ma broths. Latou te fesoasoani e faʻamama le suauʻu ma le vai mafanafana faʻamaluluina lou faʻaʻi tiga. O le lauti lauti o loʻo iai polyphenols, o se vailaʻau e faʻamalosi ai le mafaufau e fesoasoani e faʻamalosia ai lou tino i se taimi vave [4] , [5] .

5. kapeti

Kaliki ua taʻua o se tasi o sili sili ona lelei meaai lauiloa mo le faʻamaloloina o ni numera o maʻi ona o lona antibacterial, antiviral ma antifungal meatotino [6] . O se suʻesuʻega na faʻaalia ai o tagata na 'aina le kalapu na mamaʻi tele ma na faʻamalolo foi i latou i le 3.5 aso [7] . Allicin, o se tuʻufaʻatasiga o loʻo i totonu o le kalapu e faʻafaigofieina ai le puipuia o le tino ma faʻaititia ai avanoa o le fiva viral [8] .

6. Sina

A e maʻi, atonu e te niniva soʻo. O le iai o le kalapu e mafai ona aumaia le mapusaga mai le niniva [9] . E le gata i lea, e i ai antimicrobial ma antioxidant aafiaga e aoga pe a oʻo mai i lagona maʻi. Ia e mautinoa o loʻo e faʻaaogaina le fualaʻau i le kukaina poʻo le i ai i le tulaga o le lauti e faʻalelei ai lou lagona.

7. Faʻi

A e maʻi, o au tofoina e palapalā ma leai se mea ona o le malulu ma le fiva. 'Ai faʻi e aoga tele aua e faigofie ona lamulamu ma folo ma masiasi i le tofo. Latou te mauoa foi i vitamini ma minerals pei o le potassium, manganese, magnesium, vitamini C, ma vitamini B6. O le 'ai i latou i aso uma o le a puipuia ai oe mai faʻailoga o le fiva viral i le lumanaʻi, ona e faʻateleina sela papaʻe o le tagata, faʻamalosia le puipuiga ma puipuia ai lou teteʻe atu i faʻamaʻi [10] .

meaʻai e 'aʻai i le taimi o faʻamaumauga o le fiva viral

8. Fua

O fua o se oa tele o vitamini, minerale ma alava e fesoasoani i le lagolagoina o le puipuiga o le tino. O fualaʻau e pei o strawberries, blueberries, cranberry ma blackberry o loʻo iai ni mea aoga e pei ole anthocyanins, o se ituaiga o flavonoid e maua ai fua o latou lanu. [sefulu ma le tasi] . A e maʻi 'ai i fualaʻau e aoga a o loʻo iai ma le malosi o le antiviral, anti-inflammatory and immune-boosting effects.

9. Avoka

Avocados o se sili lelei meaʻai e maua pe a o e maua i le viral fiva ona o loʻo iai latou aoga aoga o loʻo manaʻomia e lou tino i lenei taimi. E faigofie ona lamulamu ma foliga le mafaufau. Avocados aofia ai gaʻo maloloina e pei ole oleic acid e fesoasoani e tuʻu ai le mumu ma faʻapea foi le faia o se sao tele i le puipuia galuega [12] .

10. Fua Citrus

Citrus fualaʻau e pei o lemoni, moli ma grapefruits maua flavonoids ma vitamini C i tele aofaʻi [13] . Faʻaaogaina o citrus fualaʻau o le a faʻaititia ai le pupuga ma faʻamalosia ai lou faʻamalosi tino lea o le a fesoasoani e tau ai se vevela fiva. I Initia, talu mai anamua, o fualaʻau mata e lauiloa mo latou vailaʻau ma togafitiga togafitiga.

11. Chilli Peppers

Chilli peppers o loʻo iai le capsaicin ose togafitiga lelei mo le fiva viral, ma le fulū. E le gata i le chilli peppers ae uliuli pepa o loʻo i ai le tutusa aafiaga o le faʻamamaina o le tiga ma le le faʻamafanafanaina e ala i le gagau i lalo o le mucus ma le kilia o le sinus fuaitau. [14] . O se suʻesuʻega na maua ai, o capsaicin capsules na tuʻuina i lalo faʻailoga o le maʻi faʻaumiumi i tagata ua faʻaititia latou i lagona ita.

12. Fualaʻau lanumeamata lanumeamata

O fualaʻau lanumeamata lanumeamata pei ole romaine lettuce, spinach ma kale o loʻo utaina i vaitamini, minerale ma alava ma faʻapea foi aoga aoga toto. O nei mea totino o loʻo avea o ni vailaʻau puipuia e fesoasoani e tau ai le mumu. O nei lanumeamata lau veggies e lauiloa foi mo a latou vailaʻau ma vailaʻau faʻafuaseʻi e mafai ona faʻateʻa ese malulu masani ma fiva viral [sefulu ma le lima] .

13. Meaʻai e tele le polotini

Meaʻai mauoa i polotini o iʻa, figota o le sami, aano o pi, pi, nati ma moa. E faigofie ona 'aʻai ma maua ai le aofaʻi lelei o polotini lea e maua ai le malosi o lou tino. O polotini e faia i le amino acid e taua tele mo le soifua maloloina lelei [16] . A e maʻi ma o lou tino o loʻo faʻagasolo le faʻamalologa, o le mauaina uma o mea taua amino acid mai meaʻai o le a fesoasoani i lou tino e toe malosi vave.

Soʻo se taimi e te tigaina ai i le fiva viral, inuina le tele o vai, 'ai le lava o aofaʻi o meaʻai paleni ma tele le malologa e taua. O le 'aiina o nei meaʻai o le a lagolagoina ai le puipuiga ma e maua ai foʻi lou tino i mea lelei.

Vaʻai Tusitusiga Faʻasino
  1. [1]Rennard, B. O., Ertl, R. F., Gossman, G. L., Robbins, R. A., & Rennard, S. I. (2000). O le supo moa e poloka ai le neutrophil chemotaxis i vitro.Chest, 118 (4), 1150-1157.
  2. [lua]Saketkhoo, K., Januszkiewicz, A., & Sackner, M. A. (1978). Aʻafiaga o le inu vai vevela, vai malulu, ma le supo moa i le saoasaoa o le isu o le isu ma le teteʻe o le ea i totonu o le isu .Comet, 74 (4), 408-410.
  3. [3]Biesalski, H. K., Bischoff, S. C., Boehles, H. J., Muehlhoefer, A., & Vaega galulue mo le atinaʻeina o taiala mo matua lelei o le Siamani Association mo Nutritional Faʻafomaʻi. (2009). Suavai, electrolytes, vitamini ma faʻavae elemeni – Faʻataʻitaʻiga i Meaʻai a Matua, Mataupu 7. Siamani faʻafomaʻi faʻasaienisi: GMS e-api talaaga, 7, Doc21.
  4. [4]Chen, Z. M., & Lin, Z. (2015). Tea ma soifua maloloina o tagata: biomedical gaioiga o lauti o loʻo galuea vaega ma taimi nei mataupu. Faʻasalalauga a le Zhejiang University-Science B, 16 (2), 87-102.
  5. [5]C Tenore, G., Daglia, M., Ciampaglia, R., & Novellino, E. (2015). Suʻesuʻega o le soifua maloloina gafatia o polyphenols mai uliuli, lanumeamata ma papaʻe tiʻi infusions - o se aotelega. Taimi nei vailaʻau vailaʻau, 16 (3), 265-271.
  6. [6]Bayan, L., Koulivand, P. H., & Gorji, A. (2014). Garlic: o se toe iloiloga o ono mafai togafitiga togafitiga.Avicenna Journal O Phytomedicine, 4 (1), 1.
  7. [7]Josling, P. (2001). Puipuia le malulu masani ma se kaliki faʻaopoopoga: o le faʻalua-tauaso, placebo-pulea faʻatonutonu Faʻapitoa i togafitiga, 18 (4), 189-193.
  8. [8]Percival, S. S. (2016). Aged Garlic Extract Faʻafouina le Puipuiga o Tagata- 3.O le Tusi o Meaʻai paleni, 146 (2), 433S-436S.
  9. [9]Marx, W., Kiss, N., & Isenring, L. (2015). E aoga le ginger mo le niniva ma puaʻi? Faʻafouga o tusitusiga.Faʻamatalaga o loʻo iai nei ile lagolago lagolago ma le faʻamalosi tino, 9 (2), 189-195.
  10. [10]Kumar, K. S., Bhowmik, D., Duraivel, S., & Umadevi, M. (2012). Faʻaaogaina masani ma vailaʻau ole faʻi. Faʻasalalauga a le Fale Talavai ma le Faʻafomaʻi, 1 (3), 51-63.
  11. [sefulu ma le tasi]Wu, X., Beecher, G. R., Holden, J. M., Haytowitz, D. B., Gebhardt, S. E., & Prior, R. L. (2006). Faʻasologa o anthocyanins i mea masani a meaʻai i le Iunaite Setete ma le fuafuaina o faʻatau masani. Faʻasalalauga o mea tau faʻatoʻaga ma meaʻai, 54 (11), 4069-4075.
  12. [12]Carrillo Pérez, C., Cavia Camarero, M. D. M., & Alonso de la Torre, S. (2012). Matafaioi ole oleic acid i le immune system o gaioiga o le toe iloiloina. Nutrición Hospitalaria, 2012, v. 27, n. 4 (Iulai-Aukuso), i. 978-990.
  13. [13]Ladaniya, M. S. (2008). Taua o meaʻai ma fualaʻau o fualaʻau mataʻutia. Citrus fualaʻau, 501-514.
  14. [14]Srinivasan, K. (2016). Faʻatinoga o meaola o le mumu pepa (Capsicum annuum) ma lona taua o le capsaicin: o se iloiloga. Faʻamatalaga lelei i meaʻai faʻasaienisi ma meaʻai, 56 (9), 1488-1500.
  15. [sefulu ma le lima]Bhat, R. S., & Al-Daihan, S. (2014). Fualaʻau faʻalaʻeiʻau ma gaioiga faʻamalosi tino o ni fualaʻau lanumeamata lanumeamata. Tusi talaaga a le Pasefika Asia o meaola vevela, 4 (3), 189-193.
  16. [16]Kurpad, A. V. (2006). O manaʻoga ole polotini ma le amino acid i taimi o faʻamaʻi pipisi ma le faaumiumi.Indian Journal of Medical Research, 124 (2), 129.

Lau Hroscope Mo Taeao