Farsightedness (Hyperopia): Mafuaʻaga, Faʻailoga, Suʻesuʻega Ma Togafitiga

O Igoa Sili Mo Tamaiti

Mo Vave Vave Lesitala Nei Hypertrophic Cardiomyopathy: Faailoga, Mafuaʻaga, Togafitiga Ma Puipuiga Vaʻai faʻataʻitaʻiga Mo Vave Vave VALE FAʻAALIGA Mo Faʻasilasilaga i Aso Taʻitasi

Naʻo totonu

  • 7 itula ua mavae Chaitra Navratri 2021: Aso, Muhurta, Rituals Ma Taua o Lenei FaʻafiafiagaChaitra Navratri 2021: Aso, Muhurta, Rituals Ma Taua o Lenei Faʻafiafiaga
  • adg_65_100x83
  • 8 itula ua mavae Hina Khan Glams Up With Copper Green Green Shadow And Glossy Nude Lemu Avea le Vaʻaiga I nai Laʻasaga faigofie! Hina Khan Glams Up With Copper Green Green Shadow And Glossy Nude Lemu Avea le Vaʻaiga I nai Laʻasaga faigofie!
  • 10 itula ua mavae Ugadi Ma Baisakhi 2021: Faʻapipiʻi Lau Foliga Faʻafiafiaga Faʻatasi ma Celebs-Musuia Suʻega Faʻaleaganuʻu Ugadi Ma Baisakhi 2021: Faʻapipiʻi Lau Foliga Faʻafiafiaga Faʻatasi ma Celebs-Musuia Suʻega Faʻaleaganuʻu
  • 13 itula ua mavae Aso Taʻitasi Horoscope: 13 Aperila 2021 Aso Taʻitasi Horoscope: 13 Aperila 2021
Tatau Matamata

Aua le misia

Fale Soifua Maloloina Faamaloloina faaletonu Faʻaletonu Fofo oi-Neha Ghosh E Neha Ghosh ia Setema 25, 2019

Farsightedness, e taʻua foi o le hyperopia, o se vaʻaiga vaʻaia e mafai ai ona e vaʻaia mamao mea vaʻaia, ae o mea latalata mea e le malamalama. O le tulaga e mafai ona i ai i le taimi o le fanau mai ma masani ona tamoe i aiga.



O le a le mafuaʻaga Hyperopia? [1]

O le kolo ma tioata, o vaega uma e lua o le mata e galulue faʻatasi e piʻo pe toe faʻafoe, le malamalama ulufale. O le kolo o le pito i luma manino o le mata ma tioata o se fausaga i totonu o le mata e mafai ona suia lona foliga (ma le fesoasoani o maso faʻapipiʻiina ia) faʻatagaina oe e taulai atu i mea.



hyperopia

Punavai: silversteineyecenters

O le kolo ma tioata e taulaʻi i le malamalama e ulufale i totonu o lau retina ma faʻatagaina oe e vaʻai i se ata sili ona taulaʻi. Ae, pe a fai o le foliga mai o le korona e mafolafola pe afai o lau 'au mata e puʻupuʻu nai lo le masani ai, e le mafai e lou mata ona taulai saʻo i mea. O lona uiga e le mafai e lau pupula ona faʻasaʻo lelei le malamalama, o lea o le mea e taulaʻi i ai e paʻu i tua o le retina, e faʻanenefu ai mea vavalalata.



Faʻailoga O Hyperopia

  • Tigā ulu
  • Vaʻai vaʻai
  • Eyestrain
  • Le lavava
  • Faaseʻe e vaai manino
  • Mu poʻo le tiga i siʻo i totonu poʻo mata.
  • Faʻafitauli O Hyperopia
  • E afaina ai le lelei o lou olaga
  • Oomi pe faʻapipiʻi mata
  • Kolose mata
  • E ono lamatia lou saogalemu
  • Avega tautupe

O afea e vaʻai ai i se fomaʻi

Afai e le mafai ona e vaʻai faʻalelei ma ua faʻaititia lau tulaga vaʻai vaʻai, faʻafesoʻotai se fomaʻi mata. Ua fautuaina e le American Academy of Ophthalmology le faia o suʻega masani mo tamaiti ma tagata matutua.

Tamaiti ma talavou [lua]

A maeʻa loa le 6 tausaga o tamaiti, ua tatau loa ona siaki muamua le latou mata. A maeʻa lena, e tatau ona latou faia se siakiina maeʻa mata siaki i 3 tausaga. Faʻapea foi, tamaiti e tatau ona siaki taʻilua tausaga i le taimi o latou aʻoga tausaga.



Tagata matutua [3]

A faʻapea o loʻo iai oe ile faʻatamaia ole faʻamaʻi ole mata pei ole glaucoma, fai sau siaki ole siaki mai ile 40 tausaga, 2-4 tausaga uma ile va ole 40 ma le 54 tausaga, soʻo se 1-3 tausaga ile va ole 55 ma le 64 tausaga 1-2 tausaga peʻa 65 ou tausaga.

Faʻamaoniga o Hyperopia

O le suʻega o mata e fai ma faʻamoemoeina iuga, o le a fautuaina le suʻega o le mata, ma faʻapipiʻi ai e le fomaʻi mataua i ou mata e faʻalauteleina ai au tamaiti aʻoga. E faʻataga ai le fomaʻi ona vaʻai i tua o ou mata e sili atu ona manino.

Togafitiga O Hyperopia

Lio tioata tusitusia

Faʻamoemoeina i le ogaoga o le vaʻai mamao, oe o le a manaʻomia tioata tioata e faʻaleleia ai lau vaʻai mamao. O le a fesoasoani counteract le faaitiitia curvature o lau kola.

O ituaiga o tioata mata tioata e aofia ai mata tioata ma tioata faʻafesoʻotaʻi. O matatioata e oʻo mai i eseesega eseese e aofia ai bifocals, tasi vaʻaiga, trifocals ma alualu i luma multifocals.

E maua foʻi tioata faʻafesoʻotaʻi i ituaiga eseese o mamanu ma sapalai. Faʻatalanoa i taimi uma le fomaʻi ae le i ofuina ni mata tioata.

Togafitiga faʻafouina [4]

  • Leisa-fesoasoani ile situ keratomileusis (LASIK) - O le fomai tipitipi mata o le a faia se manifinifi, faʻamau faʻamau i totonu o lau kolone, pe a maeʻa lena e faʻaaogaina leisa e fetuʻunaʻi ai fua o le kuluma. O le toe faʻagasologa o lenei taotoga e vave ma mafua ai le faʻavaivai.
  • Keratectomy subepithelial fesoasoani-leisa (LASEK) - O le fomaʻi tipitipi faia se ultra-manifinifi pupuni i totonu o le kosi fafo fafo-puipuiga faʻaputuga (epithelium) ona faʻaaogaina ai lea o le leisa e toe faʻafou ai le pito i fafo o le cornea, ma faʻapea ona suia lona piʻo ona suia ai lea o le epithelium.
  • Keratectomy Photorefractive (PRK) - I lenei faʻagaioiga, e aveʻese uma ai e le fomaʻi tipitipi le ufiufi puipuia fafo (epithelium) ona faʻaaoga ai lea o leisa e toe faʻafou ai le mea na maua. O le epithelium ona tupu ai lea i tua masani e tusa ai ma lau fou foliga.

Puipuia O Hyperopia

  • Faʻatino taimi poʻo le taʻi tasi tausaga siaki siaki.
  • Faʻaitiitia lau faʻamama mata e ala i le vaʻavaʻai ese mai lau komipiuta i le 20 minute mo le 20 sekone e tusa ma le 20 futu le mamao.
  • Faʻaaoga moli lelei a o e faitauina se tusi.
  • Aloese mai le ulaula aua e matua afaina ai lou soifua maloloina.
  • Fai ni mata tioata e poloka ai le UV radiation.
  • Fai ni mata e puipuia ai a o taalo i taʻaloga, valivali poʻo le faʻaaogaina o mea e faʻasusu ai asu oona.
  • Afai o loʻo e mafatia ile maʻi suka ma le toto maualuga, taofiofi le taofi aua e mafai ona afaina ai lau vaʻai.

FAQs E uiga i Hyperopia

F. E faʻaleleia le vaʻai mamao ma le matua?

A. Tamaiti e maua le feololo ma le feololo hyperopia mafai ona vaʻaia uma latalata ma mamao mea e aunoa ma se faʻafitauli aua o maso ma tioata i mata mafai mafai ona squint sili ona lelei ma hyperopia mafai ona faʻaleleia.

F. O le a sili atu le leaga o lau vaʻai pe a fai e te le faia tioata i taimi uma?

A. O matatioata e avatua ia lelei atili ai lau vaʻai ma faʻaititia ai mata faʻafuaseʻi e ono mafua ai le tiga o le mata, tiga o le ulu faʻapea foi ma le lelava.

F. E faʻateteleina le hyperopia ile tausaga?

A. A o e agaʻi i le matua, o lau vaʻai e amata ona mativa. E oʻo atu i le 40 tausaga, o ou mata e masani lava ona amata leiloa le gafatia e taulaʻi atu i mea vavalalata, lea e taʻua o le presbyopia. A faʻapea e atili ai ona leaga le faʻamalosi tino, o le a faʻanenefu le vaʻai mamao ma mamao atu.

F. Faʻafefea ona e iloa eseesega hyperopia (vaʻai mamao) onosaʻi mai presbyopia (masani, tausaga-faʻafitauli faʻafitauli ma latalata vaʻaiga) onosaʻi pe a latou o mai ma a latou faʻailoga?

A. O tuʻaiga nei e lua o mata ei ai faʻailoga tutusa o le faʻaititia o latalata ile vaʻai. Afai o lau suʻega suʻega faʻaalia leai se faʻasaʻoga ma ua silia ma le 40 tausaga, lona uiga e te ono maua presbyopia, o se tulaga o le mata tioata leiloa gaioiga mafua ai faʻaititia latalata latalata vaʻai.

Ma tagata i lalo o le 40 tausaga oe le mafai ona vaʻaia ni mea vavalalata pagatia mai hyperopia, lea ua faʻamaonia ma se suʻega faʻaalia ai se hyperopic refact error.

Vaʻai Tusitusiga Faʻasino
  1. [1]Castagno, V. D., Fassa, A. G., Carret, M. L., Vilela, M. A., & Meucci, R. D. (2014). Hyperopia: o le meta-suʻesuʻega o le faʻateleina ma le toe iloiloina o fesoʻotaʻiga mea i tamaiti aʻoga-matutua. BMC ophthalmology, 14, 163.
  2. [lua]Borchert, MS, Varma, R., Cotter, SA, Tarczy-Hornoch, K., McKean-Cowdin, R., Lin, JH,… Multi-Ethnic Pediatric Eye Disease Study ma le Baltimore Pediatric Eye Disease Study Groups (2011) . O mea mataʻutia mo hyperopia ma myopia i tamaiti aoga faataʻitaʻi le tele o ituaiga ituaiga tamaiti faʻamaʻi ma Baltimore tamaiti faʻamaʻi mata tamaiti. Ophthalmology, 118 (10), 1966-1973.
  3. [3]Iribarren, R., Hashemi, H., Khabazkhoob, M., Morgan, I. G., Emamian, M. H., Shariati, M., & Fotouhi, A. (2015). Hyperopia ma tioata tioata i le aofai o tagata matutua: O le Shahroud Eye Suesuega Faʻasalalau o le ophthalmic & vaʻai vaʻai, 10 (4), 400-407
  4. [4]Wilson, S. E. (2004). Faʻaaogaina o lasers mo vaʻai vaʻai vaʻai mamao mamao ma vaʻai mamao. New England Journal of Medicine, 351 (5), 470-475.

Lau Hroscope Mo Taeao