Naʻo totonu
- Chaitra Navratri 2021: Aso, Muhurta, Rituals Ma Taua o Lenei Faʻafiafiaga
- Hina Khan Glams Up With Copper Green Green Shadow And Glossy Nude Lemu Avea le Vaʻaiga I nai Laʻasaga faigofie!
- Ugadi Ma Baisakhi 2021: Faʻapipiʻi Lau Foliga Faʻafiafiaga Faʻatasi ma Celebs-Musuia Suʻega Faʻaleaganuʻu
- Aso Taʻitasi Horoscope: 13 Aperila 2021
Aua le misia
- BSNL Aveese Totogi Totogi Mai Long Term Broadband Soʻotaga
- IPL 2021: BalleBaazi.com talia le vaitau ma le fou tauvaga 'Cricket Machao'
- Vira Sathidar Aka Narayan Kamble Mai le Faʻamavaega a le Faʻamasinoga Ona o le COVID-19
- E toatolu faifaiva fefefe ua feoti a o fetauai le vaa ma le vaa mai le talafatai o Mangaluru
- Kabira Mobility Hermes 75 Faʻavavevave Faʻataua Faʻatekonolosi E Faʻalauiloaina Eletise Scooter I Initia
- O le tau auro e paʻu le sili atu le popole mo NBFC, Faletupe Manaʻomia E Mataala
- CSBC Bihar Leoleo Constable Faaiuga Iuga 2021 Faʻalauiloa
- 10 Nofoaga Sili e Asiasi Ai I Maharashtra Ia Aperila
Smallpox o se faʻamaʻi pipisi mafua mai i le siama variola (VARV), lea e ana le ituaiga Orthopoxvirus. O se tasi o faʻamaʻi pipisi na iloa e tagata. O le mataupu mulimuli o le tanesusu na vaaia i Somalia i le 1977 ma i le 1980, na faalauiloa e le World Health Organization (WHO) le tafiesea o le tanesusu. [1] .
Talaʻaga O Laʻititi [lua]
O le tanesusu e manatu na amata mai i North-sasaʻe o Aferika i le 10,000 BC ma mai iina na foliga mai na salalau atu i Initia e le au faʻatau a Aikupito anamua. O uluaʻi faʻamaoniga o manuʻa o le paʻu e pei o le tanesusu na vaaia i foliga o mummies i Aikupito anamua.
I le senituri lona lima ma le fitu, na aliali mai le tanesusu i Europa ma na avea ma faamaʻi i le vaitaimi o le ogatotonu o tausaga. Tausaga, 400,000 tagata na feoti i le tanesusu ma le tasi vaetolu o tagata na faasaoina na tauaso i le 18th seneturi i Europa.
Na mulimuli ane sosolo le faamaʻi i luga o auala tau fefaatauaiga i isi atunuu.
www.timetoast.com
O le a le tanesusu?
O le tanesusu e faʻailoaina mai e le papala ogaoga e aliali mai i le faʻasologa ma tuʻu ai le faʻaleagaina o maʻila i le tino. O nei paʻu e faʻatumu i vai manino ma mulimuli ane nana ona faʻapipiʻi ai lea e avea ma poloka e iʻu ina mago ma paʻu ese.
Smallpox o se faʻamaʻi pipisi faigata mafua mai i le siama variola. Variola e sau mai le Latina upu varius, o lona uiga ua pisia pe mai varus, o lona uiga faʻailoga i luga o le paʻu [3] .
O le variola virus o loʻo i ai le genome DNA lua faʻalua, o lona uiga e lua ona filo o DNA mimilo faʻatasi ma le umi o le 190 kbp [4] . Poxviruses faʻafouina i le cytoplasm o le talimalo sela ae le o le totonugalemu o sela gofie.
I se averesi, 3 mai le 10 tagata na maua i le tanesusu na feoti ma i latou na faasaoina na tuua i maʻila.
O le tele o tagata suʻesuʻe e manatu o nisi 6000 - 10,000 tausaga talu ai o le faʻatamaiaina o manu, o le atinaʻeina o faʻatoʻaga fanua ma le atinaʻeina o le tele o nofoaga o tagata na fausia ai tulaga na mafua ai le tulaʻi mai o le tanesusu. [5] .
Peitaʻi, e tusa ai ma se suʻesuʻega na lomia i le tusi o Talaʻaga Faʻamaʻi Faʻafomaʻi, variola virus na mafai ona faʻamatuʻu atu i tagata e ala i le felavasaʻi o ituaiga o meaola mai le fale talimalo ua mou atu. [6] .
Ituaiga O Laʻititi [7]
O le faamai o le tanesusu e lua ituaiga:
• Variola sili - O se ogaoga ma sili ona masani ai ituaiga o tanesusu e i ai le oti fua o le 30 pasene. E mafua ai le maualuga o le fiva ma lapisi lapisi. Masani (o le sili ona taʻatele foliga), fesuiaʻi (milder form ma o le a tupu i tagata na muamua tui), mafolafola ma hemorrhagic o le fa ituaiga o variola tele. Flat and hemorrhagic o ni mea le masani ai o le tanesusu e masani ona leaga. O le vaitaimi faʻamama o le hemorrhagic smallpox e sili atu ona puʻupuʻu ma muamua, e faigata ona faʻailoaina o le tanesusu.
• Variola laiti - Variola laiti e taʻua o le alastrim o se ituaiga sili laitiiti o le tanesusu na i ai le numera o le oti e tasi pasene pe itiiti ifo. E mafua ai ona laʻititi ni faʻailoga e pei o le faʻaalu tele ma le maʻila.
Faʻafefea Ona Faasalalauina Smallpox?
O le faʻamaʻi e sosolo pe a o se tagata na aʻafia i le tanesusu tale poʻo le mafatua ma o le manava manava e oso mai mai o latou gutu poʻo isu ma manavaina e se isi soifua maloloina.
E manava le siama ona oʻo lea i luga ma afaina ai sela na ufiufi ai le gutu, faʻaʻi ma le manava manava. O siama ua pisia i le tino poʻo mea faʻaleagaina e pei o moega poʻo lavalava e mafai foi ona sosolo faʻasusu [8] .
Faʻailoga O Laʻititi
A maeʻa ona e aʻafia i le siama, o le vaitaimi o le faʻamamaina o le tino e i le va o le 7-19 aso (averesi 10-14 aso) I lenei vaitaimi, o le siama faʻasolosolo i le tino, ae o se tagata ono le masani ona faʻaalia tele faʻailoga ma ono foliga ma lagona maloloina . Fai mai Dr Sneha, 'E ui lava o le tagata e leai se faʻailoga, latou te ono maua i le maualalo togi fiva poʻo le faʻafuaseʻi mageso atonu e le iloagofie'.
Ina ua maeʻa le faʻamavaega vaitaimi, o le amataga faʻailoga amata aliali mai, lea e aofia ai mea nei:
• maualuga fiva
• Tui
• tiga o le ulu
• Ua tiga le tino
• Le lava le lavava
• Matu tiga i tua
Ina ua maeʻa nei vave faʻailoga, o le mageso e aliali mai o ni tamai mumu mumu i le gutu ma le laulaufaiva lea e tumau mo le tusa ma le fa aso.
O tamaʻi lanu mumu nei e suia i papala ma sosolo atu i le gutu ma le faʻaʻi ona faʻasolo atu ai lea i vaega uma o le tino i totonu ole 24 itula. O lenei laasaga e fa aso. Fai mai Dr Sneha, 'O le vave tufatufaina e masani ai o le tanesusu: e muamua aliali mai i luga o foliga, lima ma alofilima ona sosolo atu ai lea i le ogalaau ma pito (foliga faʻasolosolo). E taua tele lenei ile eseʻesega ole tamaʻi tanesese mai siama o le varicella '.
I le lona fa o aso, e faʻatumu le papala i le mafiafia o le suavai seʻia oʻo ina fau ni papala i luga o patupatu e umi le 10 aso. A maeʻa ona amata ona paʻu ese le faʻamaʻi, ma tuua ai maʻila i luga o le paʻu. Lenei laasaga tumau mo le tusa ono aso.
A paʻuʻu uma laʻila, ua le toe pepesi le tagata.
O le a le Eseeseʻesega i le va o le tanesusu ma le tanesusu?
Fai mai Dr Sneha, 'O le tamaʻi tanesusu na muamua vaʻaia luga o foliga ona faʻasolosolo atu ai lea i le tino ma mulimuli ane o vae maualalo a o le tanesusu e aliali muamua i luga o le pusa ma le manava ona sosolo ai lea i isi vaega (e seasea lava. o alofilima ma alofilima). O le taimi va i le va o le fiva ma le oso oso oso mafai mafai ona fesuiaʻi i nisi tulaga '.
Faʻailoaina o Laʻititi
Ina ia iloa pe o le rashes o le tanesusu, o le Nofoaga Autu mo Faʻamaʻi ma Faʻafomaʻi Faʻamaʻi (CDC) fautuaina le faʻaaogaina o se algorithm 'Iloiloina o Tagata Maʻi mo Laʻititi: Maʻaleʻa, Faʻatele Vesicular poʻo Pustular Rash Illness Protocol' o se auala masani mo le iloiloina o tagata gasegase ma gasegase maʻi e saunia faʻailo mo falemaʻi mo le eseʻesega o le tanesusu mai isi maʻi vave [9] .
O le a suʻesuʻe faʻapitoa e le fomaʻi le tagata maʻi ma fesili e uiga i le latou talaʻaga talu ai, talaʻaga faʻafomaʻi, faʻafesoʻotaʻiga ma manu mamaʻi poʻo manu vaʻaia, faʻailoga na amataina ae le i amataina le mageso, faʻafesoʻotaʻi ma nisi tagata mamaʻi, talaʻaga o muamua varicella poʻo herpes zoster ma talaʻaga. o tui puipuia ole varicella
O faʻataʻitaʻiga faʻapitoa mo le tanesusu aofia ai mea nei:
• O le fiva i luga atu o le 101 ° F ma maua ai se tasi o faʻailoga o le malulu, puaʻi, ulu, tiga o le tua, tiga o le manava ma faʻapapau.
• Lesona e aliali mai i luga o le tasi vaega o le tino e pei o foliga ma lima.
• Faʻamau poʻo le malo ma faʻamaʻa lapoa.
• Muʻa muamua e aliali mai i totonu o le gutu, foliga ma lima.
• Lesona i lima ma alofivae.
Puipuia Ma Togafitiga O Laʻitiiti
E leai se togafiti mo le tanesusu, ae ole tui ole tanesusu e mafai ona puipuia ai le tagata mai le tanesusu pe tusa ole tolu ile lima tausaga, a maeʻa ole puipuiga na faʻaititia. E manaʻomia se tui puipui e puipuia ai mo se taimi umi mai le tanesusu, e tusa ai ma le CDC [10] .
O le tui laʻititi e faia mai le siama o le Vaccinia, o le poxvirus e tai tutusa ma le tanesusu. O le tui o loʻo i ai le virusi o le vaksinia, ae le o se faʻamaʻi oti poʻo le vaivai.
O le vailaʻau o le tanesusu e tuʻuina atu ile faʻaaogaina ole nila na faʻapipiʻi i le vailaʻau tui. A aveʻese, o le nila e taofi le mataua o tui ma tuia i le paʻu 15 taimi i ni nai sekone. O le tui e masani ona tuʻuina i le ogalima i luga ma afai e manuia le tui, e maua se mumu ma le mageso i le vaega na tuiina i le tolu i le fa aso.
I le vaiaso muamua, e avea le tiga ma paʻu tumu ua tumu i nana ma alavai i fafo. I le vaiaso lona lua, e faʻamamago nei papala ma amata ai ona faʻamaʻa. I le vaiaso lona tolu, e paʻu ese le lapisi ma tuʻu ai se maʻila i le paʻu.
O le tui e tatau ona ave muamua ae le i maua se tagata i le siama siama ma i totonu o le tolu i le fitu aso mai le aafia ai i le siama. O le tui e le mafai ona puipuia ai se tagata pe a oʻo mai le papala i le paʻu.
I le 1944, o se vailaʻau o le tanesusu e taʻua o dryvax sa laiseneina ma na gaosia seʻia oʻo i le ogatotonu o le 1980s ina ua folafola e le WHO le tineia o le tanesusu [sefulu ma le tasi] .
E tusa ai ma le U.S. Food and Drug Administration, i le taimi nei, o loʻo i ai le vailaʻau laʻititi e taʻua o le ACAM2000, lea na laiseneina i le aso 31 Aukuso 2007. O lenei tui ua lauiloa e faʻamalosia ai tagata o loʻo i ai se tulaga lamatia i le faʻamaʻi o le tamaʻi papala. Peitaʻi, e mafua ai aʻafiaga leaga e pei o le fatu faʻafitauli pei ole myocarditis ma le pericarditis [12] .
I le aso 2 o Me 2005, ua laiseneina e le CBER Vaccinia Immune Globulin, Intravenous (VIGIV), lea e faʻaaoga mo le togafitia o faʻamaʻi faigata o le vailaʻau o le tanesusu.
O le vailaʻau o le tanesusu e maua ai sina leaga i ni itu ogaoga. O aʻafiaga agamalu e aofia ai le fiva, tiga o maso, lelava, tiga o le ulu, niniva, mageso, tiga, satelite laʻau ma le faaitumalo lymphadenopathy.
I le 1960s, o lipoti ogaoga o tui o le tanesusu na lipotia mai i le Iunaite Setete, ma aofia ai ma le alualu i luma o tui (1.5 miliona tui), eczema vaccinatum (39 miliona tui), postvaccinial encephalitis (12 miliona tui), lautele lautele tui (241 miliona tui ) ma e oʻo lava i le oti (1 miliona tui) [13] .
O Ai e Tatau Ona Tui?
• E tatau ona fai se tuipuipui ole tagata faigaluega ole fale faigaluega o loʻo galue ile siama e mafua ai le tanesusu poʻo isi siama e tutusa ma ia.
• O se tagata na tuʻu saʻo i le siama papala e ala i le fesoʻotaʻi ma le tagata o loʻo maua i le tanesusu e tatau ona fai lona tuipuipui (ole mea lea ile faʻamaʻi ole tanesusu) [14] .
O Ai E Le Tatau Ona Tui?
Fai mai le WHO, o tagata e i ai pe na i ai ni paʻu o le paʻu, aemaise le eczema poʻo le atopic dermatitis, o tagata e vaivai le puipuiga, o tagata lelei i le HIV ma tagata o loʻo mauaina togafitiga mo le kanesa, e le tatau ona faia se tui puipuia o le tanesusu seʻi vagana ua aafia i latou i lenei faʻamaʻi. E mafua lea ile latou faʻateleina le ono iai o aʻafiaga.
E le tatau ona maua e fafine maʻitaga tui aua e ono afaina ai le pepe. O faʻasusuina o fafine ma tamaiti e laʻititi ifo i le 12 masina le matutua e le tatau ona maua le tui o le tanesusu [sefulu ma le lima] .
O le a le mea e fai pe a maeʻa tui?
• O le vaega o tui e tatau ona ufiufi i se fasi gaʻoa ma le mea muamua fesoasoani. Faamautinoa o loʻo iai se suavai lelei ma e leai se vai i totonu.
• Fai se mitiafu atoa e ufiufi ai le fusifusi.
• Faʻamago le vaega ma aua neʻi faʻasusu. A faʻasusu, sui loa.
• Ufiufi le mea i se fusi e le susu aʻo taʻele ma aua le tufatufaina solo.
• Sui le fusi i aso taʻitasi uma.
• Fufulu ou lima pe a uma ona e tago i le vaega o tui.
• Aua le tago ile vaega ma aua le faʻatagaina isi e paʻi iai poʻo mea e pei ole solo, fusi, ie ma lavalava na paʻi ile vaega na tui.
• Fufulu ou lava lavalava i le vai vevela ma le vailaʻau poʻo le vailaʻau.
• E tatau ona tiaʻi fusi faʻaoga i taga sipi palasitika ona tiaʻi lea i totonu o le lapisi.
• I totonu o se taga sipi palasitika, tuʻu uma faʻaseʻe na paʻuʻu ese ona tiaʻi lea [16] .
Na Faʻafefea Ona Faʻafoeina Tamai Laʻitiiti
Variolation, faʻaigoa i le siama na mafua ai le tanesusu, o se tasi lea o auala muamua mo le faʻatonutonuina o le pepesi o faʻamaʻi o le tanesusu. Variolation o se gaioiga e tui ai se tagata na te leʻi maua lava i le tanesusu e ala ile faʻaaogaina o mea mai le tamaʻi papala papala ole tagata maʻi. Na faia a le o le valuina o mea i le lima pe manavaina e ala i le isu ma tagata na tupu aʻe faʻailoga e pei o le fiva ma mageso.
Ua fuafuaina e i le va o le 1 pasene e oʻo i le 2 pasene o tagata na tofoina fesuiaʻiga na maliliu e faʻatusatusa i le 30 pasene o tagata na feoti ina ua maua i latou i le papala. Ae ui i lea, o le fesuiaʻiga sa i ai le tele o mea lamatia, o le tagata gasegase mafai ona oti pe o seisi tagata e mafai ona maua i le faʻamaʻi mai le tagata maʻi.
O le tulaga o le oti o le fesuiaʻiga e sefulu taimi maualalo pe a faatusatusa i le masani ona tupu mai tamaʻi tanesusu [17] .
FAQ masani
F. E iai pea le tanesusu?
IA. I le taimi nei, e leai ni lipoti o le tulaʻi mai o le tanesusu i soʻo se itu o le lalolagi. Peitaʻi, o loʻo iai pea ni aofaʻiga ole siama laʻititi ile fale suʻesuʻe e lua ile Lusia ma Amerika.
F. Aisea na matua mataʻutia ai lava le tanesusu?
IA . O se mea mataʻutia aua o se faʻamaʻi ea i luga o le ea e masani ona sosolo vave mai le tasi tagata faʻamaʻi i le isi.
F. E fia na feoti i le tanesusu?
IA . Ua fuafuaina e 300 miliona tagata na feoti i le tanesusu ile senituri lona 20.
F. E toe foʻi mai le tanesusu?
IA . Leai, ae talitonu malo e iai le siama ole tamaʻi papala i isi nofoaga e ese mai fale suesue ia e ono mafai ona faamatuu atu ma le loto i ai e afaina ai.
F. O ai e puipuia mai le tanesusu?
IA. Tagata e tui puipuia e puipuia mai le tanesusu.
F. O ai na mauaina le faʻamalologa mo le tanesusu?
IA . I le 1796, na faia ai e Edward Jenner se taumafaiga faʻasaienisi e faʻatonutonu le tanesusu i le faʻaaogaina ma le fuafuaina o tui.
F. O le a le umi na faʻamaʻi ai le faʻamaʻi papala?
IA . Fai mai le WHO, o le tanesusu na iai mo le tusa ma le 3,000 tausaga.
Sneha KrishnanVailaau AoaoMBBS Iloa atili