Naʻo totonu
- Chaitra Navratri 2021: Aso, Muhurta, Rituals ma le Taua o Lenei Faʻafiafiaga
- Hina Khan Glams Up With Copper Green Green Shadow And Glossy Nude Lemu Faʻaalia Vaʻa I ni nai Laa faigofie!
- Ugadi Ma Baisakhi 2021: Faʻapipiʻi Lau Foliga Faʻafiafiaga Faʻatasi ma Celebs-Musuia Suʻega Faʻaleaganuʻu
- Aso Taʻitasi Horoscope: 13 Aperila 2021
Aua le misia
- Medvedev toso ese mai Monte Carlo Masters ina ua maeʻa faʻamaoniga lelei o le coronavirus
- Vishnu Vishal ma Jwala Gutta e nonoa nonoa ia Aperila 22: Siaki auiliiliga ii
- Kabira Mobility Hermes 75 Ese-Vave Faʻatino Faʻatekonolosi Eletise Faʻalauiloaina I Initia
- Ugadi 2021: Mahesh Babu, Ram Charan, Jr NTR, Darshan Ma Isi Fetu i Saute Lafo Manatu mo a Latou Fans
- O le tau auro e paʻu le sili atu le popole mo NBFC, Faletupe Manaʻomia E Mataala
- AGR Aitalafu Ma Fou Lafoaʻi Faʻataʻitusi Vaʻavaʻaia ono aʻafia Telecom Sector
- CSBC Bihar Leoleo Constable Faaiuga Faʻaiuga 2021 Faʻalauiloa
- 10 Nofoaga Sili e Asiasi Ai I Maharashtra Ia Aperila
O tausaga taʻitasi i le 5 Me, o le World Asthma Day e maitauina e faʻateleina ai le malamalama e uiga i le sela ma faʻafefea ona taofia. World Asthma Day event o loʻo faʻatulagaina ile tausaga e le Global Initiative for Asthma (GINA). O le autu mo le World Asthma Day 2020 o le 'Enough Asthma Deaths'.
Asthma o se manava faʻamaʻi e afaina ai le 3 i le 38% i tamaiti ma le 2 i le 12% i tagata matutua [1] . O se Initia Suesuega i le Epidemiology o Asthma, Respiratory Symptoms ma Chronic Bronchitis fuafuaina o le taatele o le foma i Initia e avea 2.05% i latou matutua i luga 15 tausaga. [lua] .
Asthma Ma Meaʻai paleni
Tagata o loʻo tigaina ile foma e manaʻomia le tuʻuina i ai o meaʻai i a latou taumafataga e faʻaleleia ai lo latou soifua maloloina lautele ma auga o le sela. O suʻesuʻega suʻesuʻega na faʻaalia ai o le 'aiina o meaʻai gaʻo nai lo meaʻai fou na faʻateleina ai le foma i ni nai tausaga ua tuanaʻi [3] , [4] .
Asthmatic tagata gasegase tatau ona 'ai i se paleni lelei taumafa e aofia ai fou fualaʻau ma fualaʻau. Peitaʻi, e manaʻomia e se tasi ona manatua o ni meaʻai e mafua ai le afaina o le tino lea e ono faʻaosofia ai faʻailoga o le sela. O le le faapalepaleina o meaʻai ma meaʻai e afaina ai meaʻai e tupu pe a soʻona tali atu le tino puipuia i ni polotini faapitoa i meaʻai e ono iʻu ai i faʻamaʻi o le sela.
Meaʻai o loʻo iai le vaitamini A, vitamini D, beta-carotene, magnesium, omega 3 fatty acid, ma isi vaitamini ma minerale e fesoasoani e faʻatonutonu lelei le foma.
Meaʻai e 'ai pe a fai oe maua Asthma
1. Apu
O apu e mauoa i le vaitamini A, vitamini C, ma le magnesium e taofia le foma i. E tusa ai ma se suʻesuʻega suʻesuʻega i le Nutrition Journal, o apu e faʻaititia ai le aʻafiaga o le sela ma faʻaleleia le gaioiga o le mama [5] .
2. Fualaʻau ma fualaʻau
Ole 'aina o fualaʻau' eseʻese ma fualaʻau e mafai ona tuʻu ai lalo faʻamaʻi ole maʻi sela ona e iai iai vailaʻau puipuia e pei ole vitamini C, vitamini E, male beta-carotene. O le 'ai i le nuanua-lanu meaʻai pei o moli, mumu, enaena, samasama, ma lanumeamata-lanu fualaʻau ma fualaʻau o le a le gata faʻamalosia ai lou immune system, ae o le a tuʻuina ai foi i lalo le fua o osofaʻiga o le sela [6] .
3. Omeka 3 gaʻo gaʻo
Meaʻai mauoa i omega 3 fatty acid pei o samani, sardini, tuna ma nisi o mea totō e pei o flaxseeds ma nati e tatau ona avea ma se vaega o lau taumafataga. Ae faimai foi ma le American Journal of Respiratory and Critical Care Medicine, o le taumafaina o meaai e tele i le omega 3 fatty acid e faaititia ai le ogaoga o le sela ma puipuia ai aafiaga leaga o le lotoifale i totonu o tamaiti. [7] .
4. Faʻi
Fai mai le faʻi e faʻaititia ai le pisapisao o tamaiti e maua i le sela ona o le tele o le vailaʻau oona ma le potassium i totonu o fualaʻau, e tusa ai ma le suʻesuʻega na lomia i le European Respiratory Journal. [8] . O le faʻaaogaina o faʻi o le a fesoasoani i le faʻaleleia atili o le mama i tamaiti fomaʻi.
5. Vitamini D-mauʻoa meaʻai
Meaʻai e maua mai le vaitamini D e aofia ai susu, moli moli, samani, ma fuamoa, e ono faʻaititia ai le numera o osofaʻiga a le foma i tamaiti e mai le 6 i le 15. E iloa le vaitamini D e faʻaititia ai faʻamaʻi manava o loʻo i luga ma faʻaleleia le gaioiga ole mama i tamaiti ma tagata matutua e maua ile foma. [9] .
6. Meaʻai e mauoa i le magnesium
O se suʻesuʻega na lomia faasalalau i le American Journal of Epidemiology na maua ai o tamaiti mai le 11 i le 19 tausaga le matutua e maualalo le maualuga o le magnesium i le latou tino na leaga le mama o le tino. [10] . Faʻateleina le faʻaaogaina o le magnesium i le 'aiina o meaʻai pei o sukalati pouli, fatu maukeni, samani, ma spinach.
7. Meaʻai aoga tele ile Vitamini A
O se suʻesuʻega na lomia faasalalau i le Journal Medicine, o tamaiti e maua i le foma e maualalo le maualuga o le vaitamini A e faatusatusa i tamaiti e leai se maʻi sela [sefulu ma le tasi] . Taumafa i meaʻai e tele i le vaitamini A e pei o karoti, broccoli, suka uala, ma lau laulaʻau.
Meaʻai e 'Aloʻalo Mai Pe a Fai Oe Foma
1. Salicylates
Salicylates o loʻo tuʻufaʻatasia i meaʻai e mafai ona mafua ai le leaga o faʻalavelave i tagata fomaʻi e malamalama i lenei mea [12] . Salicylates o loʻo maua foi i vailaʻau ma isi oloa. Salicylates e maua i le kofe, ti, herbs ma isi mea manogi.
2. Sulfites
Sulfites o se ituaiga o faʻasao meaola o loʻo maua i meaʻai pei o fualaʻau mamago, uaina, shrimps, pickled meaai, fagu tipolo ma sua lime. O lenei mea faʻasao e mafai ona faʻaleagaina ai faʻailoga o le sela [13] .
3. Mea fai gaosi
O mea e gaosia pei o meaʻai e gaosi ai meaʻai, faʻalanuina o meaʻai, ma mea e faʻasao ai vailaʻau e masani ona maua i meaʻai gaosi ma meaʻai vave. Tagata e maua i le foma e tatau ona aloese mai nei meaai.
4. Meaʻai kasa
Meaʻai gaʻo pei o kapisi, pi, mea inu karaponi, kaliki, aniani, ma falai meaʻai e mafua ai le kesi e faʻatosina ai le vai. O lenei mea e mafua ai le faʻateleina o auga o le sela.
Talu ai, o le maʻisuka o se tulaga lamatia le ola tausia o se soifua maloloina meaai mafai ona alu mamao.