Naʻo totonu
- Chaitra Navratri 2021: Aso, Muhurta, Rituals ma le Taua o Lenei Faʻafiafiaga
- Hina Khan Glams Up With Copper Green Green Shadow And Glossy Nude Lemu Faʻaalia Vaʻa I ni nai Laa faigofie!
- Ugadi Ma Baisakhi 2021: Faʻapipiʻi Lau Foliga Faʻafiafiaga Faʻatasi ma Celebs-Musuia Suʻega Faʻaleaganuʻu
- Aso Taʻitasi Horoscope: 13 Aperila 2021
Aua le misia
- IPL 2021: Na galue i laʻu paluga peʻa uma na le amanaʻiaina i le faʻatau tuʻi i le 2018, fai mai Harshal Patel
- Sharad Pawar e faʻamalolo mai i le falemaʻi i le 2 aso
- O le tau auro e paʻu le sili atu le popole mo NBFC, Faletupe Manaʻomia E Mataala
- AGR Aitalafu Ma Fou Lafoaʻi Faʻataʻitusi Vaʻavaʻaia ono aʻafia Telecom Sector
- Gudi Padwa 2021: Madhuri Dixit Manatua le Faamanatuina o le Auspicious Festival ma Lona Aiga
- Mahindra Thar Bookings Cross Le 50,000 Milestone I Naʻo Ono Masina
- CSBC Bihar Leoleo Constable Faaiuga Faʻaiuga 2021 Faʻalauiloa
- 10 Nofoaga Sili e Asiasi Ai I Maharashtra Ia Aperila
Malo Aufaatasi faamanatuina 22 Mati, tausaga uma, o le World Vai Aso e faalauiloa malamalama ai i le taua o le freshwat. 'Valuing Water' o le autu mo le World Water Day 2021, ma faailoga ai le 28th World Water Day.
O loʻo tatou iloa uma le taua ole vai inu. Soʻo se tagata soifua manaʻomia le inu a itiiti mai 7 i le 8 ipu vai i aso uma e faʻasūsūina le tino. E ui o le toʻatele o tagata e manaʻo e inu vai masani, ua faʻaalia e le au suʻesuʻe, o le inuina o le vai mafanafana e iai na o aoga mo lou soifua maloloina. E tusa ai ma vailaʻau Saina ma Initia anamua, o le amataina o le aso ile ipu vai mafanafana e fesoasoani e amata ai le digestive system ma maua ai le tele o penefiti soifua maloloina. O le inuina o le vai mafanafana e mafai ona faʻamamaina ai le tumu o tagata ma e mafai ai foʻi ona faʻamalieina oe [1] .
O le vai mafanafana o se faʻatonutonu masani o le tino ma o le inuina e mafai ona avea ma se laʻasaga faigofie i le taʻitaʻia o se soifua maloloina soifua. O le inu vai mafanafana e fesoasoani e faʻaleleia ai le toto, faʻamamaina ala o le isu, fesoasoani e faʻamama ai le mamafa ma faʻamalosia ai lou puipuiga [lua] .
Inu vai mafanafana pe a uma meaʻai uma pe feinu faʻatolu pe fa' fa i vaiaso uma, masani. Toʻatele tagata mulimuli i inu vai mafanafana o se atoatoa falemaʻi fofo, lea e faia muamua mea i le taeao poʻo le taumatau ae leʻi moe mo sili soifua maloloina [3] . Faitau pea ia iloa le tele o penefiti soifua maloloina ofoina mai ala i le taumafaina o le vai mafanafana.
Soifua Maloloina penefiti o le inu vai mafanafana
1. Fesoasoani faʻaalu
Inu vai mafanafana fesoasoani faʻamalieina ma faʻagaoioia lau digestive tract. A o pasi atu le vai mafanafana i totonu o lou manava ma gaʻo, e sili atu ona faʻasusuina totoga faʻasoesa ma mafai ona vave aveʻesea otaota. Faʻapea foi, e galue o se suauʻu e faʻatumau ai lou manava [4] .
2. Faʻaola le papala
O se faʻafitauli masani o le manava e tupu ona o le utiuti o le vai i le tino, o le papala e mafua mai pe a fai o le faʻaputuga teu i le manava faʻaititia le galu gaioiga. Ole papala e faigata ai le tufaina o faʻataʻavale ma o isi taimi e matuaʻi tiga lava. Maua se ipu vai vevela avanoa manava i le taeao e faʻaleleia atili ai le manava o le manava ma faʻamalolo ai le papala. Ole inuina o se ipu vai vevela ole a fesoasoani ile manava ole koniseti ma tuʻu ese otaota tuai mai le tino [5] .
3. Faʻaitiitia le pisi o le isu
O le ausa mai le vai vevela e ono aumaia se mapusaga mai le tiga o le ulu. Avea a loloto manavaina o lenei ausa o le a tatalaina le clogged sinuses ma talu ai ona i ai mucous membrane i lou ua, inu vai vevela o le a puipuia le puputa fausiaina [6] .
4. Faʻafilemuina le neula
O le inuina o le vai vevela e mafai ona fesoasoani e faʻafilemu ai lou totonugalemu ma faʻasusu lou tino. Ma le neula lelei o loʻo faʻagaioia lelei e aunoa ma se faʻafitauli, o lou tino o le a lalo ifo o le tiga ma tiga [7] .
5. Fesoasoani leiloa mamafa
Ole inu ile vai vevela e fesoasoani ile gagauina ole gaʻoa mai le tino ma fesoasoani ile paʻu ole pauna. I le inuina o le vai vevela, o lou tino e aumaia i lalo lou vevela i totonu, faʻaleleia atili lau metabolism. Fai se ipu vai vevela pe mafanafana ma lemoni poʻo le meli poʻo mea uma e lua, pe a uma meaʻai uma. Lemon o loʻo iai pectin fiber e faʻatonutonuina le manaʻomia o meaʻai ma e fetaui lelei mo tagata o loʻo taumamafa i meaʻai [8] .
6. Faʻaleleia le toto
O le suavai vevela e fesoasoani e gagau le teuina o gaʻo ma tupe teu ua teu i totonu i le neula. Lenei, i se isi itu, faʻaleleia le taamilosaga o le toto i lau tino pei o le vai mafanafana fesoasoani i lou toto totoga e faʻalauteleina ma ave toto sili lelei i lou tino atoa [9] .
7. Aveʻese vailaʻau oona
O le inuina o le vai vevela e fesoasoani e tineia uma ai mea oʻona mai le tino, ma faʻamamāina ai lou tino. A e inu i le vai mafanafana i se tulaga masani, o lou tino o le endocrine system e faʻaosofia oe e afu ai. E fesoasoani lea ile faʻateʻaina oona ma faʻateʻa esea ma le tino [10] .
8. Faʻamaloloina le tiga
O le inuina o le vai mafanafana e faʻateleina ai le tafe o le toto i sela, ma faʻavaʻa ai maso. Lenei mafai ona fesoasoani i ituaiga uma o tiga mai soʻoga tiga e ala i maʻila masina [sefulu ma le tasi] . A tiga lou manava, tiga le ulu poʻo le tino, fai sau ipu vai vevela e vave maua ai se mapusaga.
9. Puleaina le popole
A faʻapea na e lagona le popole tele i aso nei, inu i le vai mafanafana e faʻafaigofie ai lou popole. O Cortisol o le homone e faʻateteleina le popole e mafua ai le popole i totonu ia te oe. O le aʻafiaga o le vai mafanafana e faʻamalolo ai lou faiai ma faʻafilemuina oe, ma faʻaititia ai lou tulaga popole [12] .
10. Faʻaitiitia le tiga masina
O se tasi aoga taua o le inuina o le vai vevela o le mafai lea ona fesoasoani e faʻaititia taimi o le paʻu. Ole vevela ole vai e maua ai le faʻafilemuina ma le faʻamalieina o maso o le manava, ma faʻamamaina ai le tiga ma faʻapipiʻi [13] .
I Le Endnote ...
O le vai mafanafana e fautuaina e fomaʻi i le tele. Aua o le vai mafanafana e lelei mo le soifua maloloina lautele o le tino. O le inu vai mafanafana e aoga ai lou tino i fafo ma totonu. Tele aiga e faʻapuna vai nai lo le faʻaaogaina o faʻamama taugata, aua e mafai ona suia e le na o le pupuna o le vai.
Vaʻai Tusitusiga Faʻasino- [1]Blokker, E. J. M., van Osch, A. M., Hogeveen, R., & Mudde, C. (2013). Malosiaga vevela mai vai inu ma suʻesuʻega o penefiti tau mo se taulaga atoa. Faʻasalalauga o Vai ma Suiga o le Tau, 4 (1), 11-16.
- [lua]Allaire, M., Wu, H., & Lall, U. (2018). Faʻatinoga a le Atunuʻu i vai inu vaivaiga soliga.Faʻagasologa o le National Academy o Saienisi, 115 (9), 2078-2083.
- [3]Faʻatonu, C.R., & Hammes, F. (2015). Inu vai microbiology-mai fua i pulega.Centent Opinion in Biotechnology, 33, 87-94.
- [4]Firebaugh, C. J. M., & Eggleston, B. (2017). Hydration ma vevela yoga: Faʻamalosiʻau, amioga, ma taunuʻuga. Faʻavaomalo tusi faʻavaomalo o yoga, 10 (2), 107.
- [5]Kumar, N. U., Mohan, G., & Martin, A. (2016). Faʻatinoga auʻiliʻiliga o le solar cogeneration system ma le tuʻufaʻatasia o metotia mo vai inu ma vai vevela i totonu o le atunuʻu. Faʻaaogaina malosiaga, 170, 466-475.
- [6]Garrick, D. E., Hall, J. W., Dobson, A., Damania, R., Grafton, R. Q., Hope, R., ... & O'donnell, E. (2017). Taua vai mo atinae gafataulimaina Saienisi, 358 (6366), 1003-1005.
- [7]Hayat, K., Iqbal, H., Malik, U., Bilal, U., & Mushtaq, S. (2015). Tea ma lona faʻaaogaina: penefiti ma tulaga lamatia. Iloiloga faʻapitoa i meaʻai saienisi ma meaʻai paleni, 55 (7), 939-954.
- [8]Faʻatonu, C. R., Dai, D., Edwards, M. A., & Pruden, A. (2017). Aafiaga faʻafesoʻotaʻi o le vevela, carbon carbon, ma paipa mea i luga o microbiota tuufaatasiga ma Legionella pneumophila i le vevela vai paipa faiga. Microbiome, 5 (1), 130.
- [9]Ashbolt, N. J. (2015). Faʻaleagaina e le Microbial le vai inu ma le soifua maloloina o tagata mai vai vai. Lipoti o le soifua maloloina i le taimi nei, 2 (1), 95-106.
- [10]Kumpel, E., Peletz, R., Bonham, M., & Khush, R. (2016). Iloiloina le lelei suavai taumafa ma le saogalemu o le vai i lalo o Sahara Aferika e faʻaaoga ai tulafono faʻatonutonu faʻatonutonu. Siosiomaga faʻasaienisi & tekonolosi, 50 (20), 10869-10876.
- [sefulu ma le tasi]Loomis, D., Guyton, K. Z., Grosse, Y., Lauby-Secretan, B., El Ghissassi, F., Bouvard, V., ... & Straif, K. (2016). Carcinogenicity o le inu kofe, paʻaga, ma meainu sili ona vevela O le Lancet Oncology, 17 (7), 877-878.
- [12]Overbo, A., Williams, A. R., Evans, B., Hunter, P. R., & Bartram, J. (2016). I luga o laufanua vai inu vaiinu ma le soifua maloloina: O se faʻavasega lelei. International Journal of Hygiene and Siosiomaga Soifua Maloloina, 219 (4-5), 317-330.
- [13]Westerhoff, P., Alvarez, P., Li, Q., Gardea-Torresdey, J., & Zimmerman, J. (2016). Faʻataunuʻuina faʻafitauli puipui mo nanotechnology i vai inu vaiinu. Saienisi Siosiomaga: Nano, 3 (6), 1241-1253.